NEMA ZDRAVLJA BEZ SLOBODE

Stanje potpune tjelesne, mentalne i socijalne dobrobiti, a ne samo odsutnost bolesti ili nemoći.

Definicija zdravlja,
Preambula Ustava Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), 1948

Ovih dana mnogi tvrde da je naš odgovor na Covid (C-19) planetarni fijasko, čiji obim tek treba isplivati ​​sa svojim sve većim nesrazmjernim i trajnim sekundarnim učincima, uzrokujući ogromne socijalno-gospodarske, političke i psihosomatske kontrakcije i konvulzije. Ali, gore od našeg odgovora je naša šutnja o tome.

„Za vrijeme najveće gužve u dva sata i u 14.00 sati, našao sam se i uskočio na nogostup i stepenicu krcata i skoro prepuna tramvaja i vozila br. 11 na liniji Črnomerec – Dubrava, vidjeh i zapazih jednog mladića, postarijeg dečka, prilično komičnog i ne baš malo smiješnog, mršav vrat, tanka šija, konopčić i špagica oko šešira i pokrivala za glavu. Nakon gužve i tiskanja reče i prozbori, glasom i tonom plačljivim i srceparajućim, da ga susjed i suputnik namjerno i hotimice podbada i gura“, riječi su koje upečatljivo naglašavajući izgovara mimikom ih prateći, legendarni jedan od najvećih hrvatskih glumaca Pero Kvrgić u kultnoj predstavi „Stilske vježbe“ koja je na kazališne daske postavljena i premijerno izvedena 19. siječnja 1968. godine u Teatru &TD u Zagrebu.

Poštovani prijatelji,

Pri kraju smo i ove godine. Još jedne u nizu, koju nećemo, na žalost, pamtiti po ljepoti i dobru, a u koju smo ušli s velikim očekivanjima i planovima. Završava se godina u kojoj smo se nadali pomacima na bolje u svim društvenim zbivanjima, a, nadam se, to smo očekivali i u osobnim životima. Na žalost, sve je krenulo u drugim smjerovima.

Prošloga tjedna zagrebački gradonačelnik Milan Bandić obišao je sa suradnicima gradilište budućeg Spomenika žrtvama holokausta ispred zgrade Hrvatske pošte u Branimirovoj, čiji je autor akademski kipar Dalibor Stošić, dok je autor arhitektonskog dijela projekta i uređenja okoliša arhitekt Krešimir Rogina.

OBLJETNICA DESANTA NA DUNAV

Izaslanstva vukovarskih antifašista, Veleposlanstva Ruske Federacije i Zajedničkog vijeća općina Vukovarsko-srijemske županije položila su vijence i odale počast oslobodiocima - borcima Crvene armije i NOVJ pred obnovljenim Spomenikom heroja kod Radničkog doma

„Ne dozvolite da vam dolaze izvana, bilo iz Zagreba bilo iz Beograda, pojedinci i da vam ovdje mute, da razbijaju to vaše jedinstvo“, riječi su koje Josip Broz upućuje Bosancima i Hercegovcima prilikom posjete njihovoj zemlji 1971. godine, ustvrdivši tako odakle Bosni i Hercegovini dolazi najveća opasnost, što se na žalost u krvavoj agresiji na tu zemlju u srcu bivše države i obistinilo devedesetih godina, kada je ubijeno više od sto tisuća ljudi, a preko milijun ih je raseljeno diljem svijeta.

Stalnim dijalogom do novog pristupa

Svaki postav odraz je vremena u kojem je rađen, zbog čega je pred nama puno izazova vezanih uz stalni postav i postav u budućnosti, kao i za ostale teško dostupne lokalitete koji spadaju pod JUSP Jasenovac, rekao je Ivo Pejaković, ravnatelj Spomen područja Jasenovac

Ispravak netočnoga navoda

Prije nekoliko dana objavljen je „Požeški pučki kalendar 21'“. Uvršteni su i tekstovi „O tjeranju u žicu u onom ratu“ (str. 113 – 114.) i „Sjećanje na dr. sc. Danu Pavlicu“ (str. 132.). Međutim, urednik je nenamjernom greškom uz te tekstove naveo moje ime i prezime. Naime, ja nisam autor navedenih tekstova. Osvrt na antifašistički roman izv. prof. dr. sc. Slavice Garonje „Parusija, glasovi ispod paprati“ pod naslovom „O tjeranju u žicu u onom ratu“ napisao je profesor Zdenko Samaržija, a tekst „Sjećanje na dr. sc. Danu Pavlicu“ pokojni Vlado Louč.

Sklonivši se iz Mostara u Zagreb, Nino Raspudić danas uvaženi profesor na Filozofskom fakultetu i zastupnik u Hrvatskom Saboru, osjećajući da se nalazi na sigurnoj i pristojnoj udaljenosti, nastavlja svoju višegodišnju politiku huškanja ljudi u Bosni i Hercegovini na nove sukobe i sudare. To i nije baš neko herojstvo, jer pravi bi patriot i junak ostao i bio sa svojim narodom, pogotovo ako je taj narod tako dramatično ugrožen i na koljenima kako kaže, te bi se borio skupa s njim za ostvarenje pogaženih prava, a nebi ga napustio i ostavio na cjedilu. No naravno, svatko ima pravo birati svoj put do sreće, ali nemoj tada kada si već otišao odašiljti iz daleka zapaljujuće poruke.