Savez antifašističkih boraca i antifašista RH

O tragičnim događajima od prije 75 godina i sudbinama onih koji se zajedničkim imenom nazivaju „prosinačke žrtve“ hrvatska javnost malo zna.  Ing. Milovan Kovačević, prokazan denuncijacijom i bez suđenja, izbjegao je sudbinu šesnaestorice obješenih. Omča od jake žice dva put mu je stezala vrat ispod čeljusti i oko glave, a on joj se oba puta oteo. Pojurio je u maglu i mrak…

75. OBLJETNICA KONFERENCIJE KULTURNIH RADNIKA DALMACIJE

Dok su se još širom Europe obrušavale neprijateljske ofenzive, radile plinske komore i krematoriji, a noževi i maljevi u konc-logoru Jasenovac,  u vihoru narodnooslobodilačke borbe u Dalmaciji, u Hvaru, gradu bogate kulturne baštine, trećeg najstarijeg europskog kazališta i izuzetno vrijednih umjetnina u franjevačkom samostanu, 18. i 19. prosinca 1943., održana je Prva konferencija kulturnih radnika (književnika, kompozitora, likovnih umjetnika, arhitekata i publicista) Dalmacije, koji su se nalazili na oslobođenom teritoriju. Konferencija je održana u zgradi starodrevnog hvarskog kazališta, a otvorio je, i predsjedavao joj, kompozitor Josip Hatze. Uz goste, konferenciji je prisustvovalo 42 kulturna radnika (15 književnika, 10 slikara, 4 kipara, 4 kompozitora i dr.) među kojima su bili i kompozitor Ivo Tijardović, kipar Marin Stude, književnici Jure Kaštelan i Marin Franičević, slikar Joko Knežević te povjesničar umjetnosti Cvito Fisković.

Roosevelt, Churchill i Staljin su se u Teheranu prije 75 godina složili „da jugoslavenskim partizanima treba pružiti što veću pomoć u ratnom materijalu i operacijama savezničkih komandosa“

Polaganjem vijenaca ispred spomenika brigadi, te odavanjem počasti poginulim borcima i evociranjem sjećanja na trnovit ratni put, obilježena 76. obljetnica formiranja 13. proleterske NOU brigade „Rade Končar“

U predvečerje, 17. studenog 1941. godine, unatoč tisućama talijanskih vojnika i ustaško-domobranskih formacija, „ušetao“ se partizanski vod, došavši iz ustaničke Petrove gore u Karlovac. Bili su odjeveni u domobranske odore. Vodio ih je Većeslav Holjevac, „domobranski časnik“. „To je bio herojski čin“, istaknuo je na obljetnici akcije kordunaških partizana, IVO GOLDSTEIN, sveučilišni profesor i povjesničar

Dane Pavlica, istaknuti prosvjetni radnik, književnik, znanstvenik (povjesničar) i publicist, rođen je u Počitelju, nedaleko od Gospića, 1931., a preminuo je u Požegi 2005. godine. Osnovnu školu završio je u rodnom mjestu, učiteljsku u Gospiću, Višu pedagošku školu (hrvatskosrpski i ruski jezik) u Zagrebu, studij srpskohrvatskog jezika i južnoslavenskih književnosti na Filološkom fakultetu u Beogradu. Doktorat društveno-humanističkih znanosti iz područja pedagogije stekao je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1986. godine.

U jeku najžešćih borbi protiv okupatora, u Rujevcu na Baniji je, u studenom 1943. započela s radom partizanska gimnazija sa 159 boraca koji su zamijenili puške knjigama

U vrijeme održavanja konferencije za medije u organizaciji Javne ustanove Spomen područja Jasenovac, sazvane zbog novog vala historijsikog revizionizma, Hrvatska radio televizija u emisiji „Dobro jutro Hrvatska“ daje prostor nositeljima ideja koje razaraju ovu zemlju

PREDMET: Reagiranje - Ispravak

U Vašem cijenjenom tisku „SD“ od 31.10. i 01.11.2018., na str. 2. u rubrici „Dalmacija nekada…“ je objavljen sadržaj u kojem se navodi: „… da je u Lovreću 22. srpnja 1943. počinjen pokolj – zločin kojeg su počinili pripadnici nekoliko stotina talijana iz divizije „Bergamo“ sa stotinjak kninskih četnika popa Đujića te oko stotinu nijemaca s kojima su bili i vojvođanski srbi (folksdojčerske divizije Prinz Eugena) … a završilo…, četnici, fašisti i SS-ovci spalili su civile u kući Mate Frankića, to njih 22.“

S obzirom, da napisano ne odgovara stvarnosti, o tom strašnom događaju, molimo Uredništvo da objavi ovo reagiranje – ispravak.

Dakle, dana 22.07.1943. u rajonu Lovreća, Imotska krajina, neprijateljske oružane snage, koje su činile talijanski, njemački i ustaško-domobranski pripadnici poduzeli su oružanu akciju da unište štabove i jedinice Cetinskog partizanskog odreda kojeg su činili pripadnici Mosorskog partizanskog bataljuna i Sinjskog partizanskog bataljuna. Oružana neprijateljska akcija je bila dio ili sastavnica talijanske operacije pod nazivom „Biokovo-Mosor“ koja je angažirala oko 15.000 neprijateljskih vojnika u cilju potpunog uništenja NOP-a i partizanskih štabova i jedinica.