Reagiranje na članak u Slobodnoj Dalmaciji PDF Ispis E-mail


Split, 7. srpnja 2016.g.

SLOBODNA DALMACIJA d.o.o.

UREDNIKU  TRIBINE

SPLIT


Slobodna Dalmacija je, u rubrici „Tribina“ 3. srpnja 2016.g., objavila opširan članak autora Emila Vidušića s podnaslovima „U borbi protiv fašizma Sisački odred nije bio preteča u Europi“ i „Prvi partizan bio je Henryk Dobrazanski“.


Dakle, gospodin Emil Vidušić istaknuo je da Sisački partizanski odred nije bio Prva antihitlerovska postrojba u tadašnjoj okupiranoj Europi, već navodi da je prvu takvu postrojbu osnovao bojnik (major) Henryk Dobrazanski-Hubal 1940.g. u Poljskoj.


Radi povijesne istine i jasnoće nameće se potreba za ispravkom i pojašnjenjem krivih navoda.

Što je sve bilo u Poljskoj od 1. rujna 1939.g., kada je nacistička Njemačka izvršila agresiju i okupaciju, 1940.g. i nadalje, do konačnog oslobođenja Poljske, trebale bi stranice i stranice teksta, da bi se mogla dati objektivna povijesna zbilja s bilo čije strane. Ipak, vrijedno je podsjetiti sljedeće: Poljaci su bili prvi narod koji je iskusio što znači MUNJEVITI RAT – Blitzkrieg. Poljsko vojno rukovodstvo čak je izradilo plan po kojem je namjeravalo iznenaditi Nijemce. Mobilizirali su 21 diviziju od njih 37 te 6 konjičkih brigada od njih 11 i zauzeli položaj uz granicu, a ne iza prirodne obrambene crte kako su to savjetovali engleski i francuski vojni stručnjaci. Engleska i Francuska su 3. rujna 1939.g. objavile rat Njemačkoj. Odmah, duž francusko-njemačke granice, došlo je do čudnog stanja rata („lažni rat“ ili neobjavljeni rat) u iščekivanju.


U listopadu 1939.g. završen je rat u Poljskoj. Oko 700 tisuća poljskih vojnika dospjelo je u njemačko zarobljeništvo; oko 100 tisuća ih se povuklo preko rumunjske granice, lutajući ponekad mjesecima po Balkanu. Tisuće njih je najzad stiglo na Zapad. U Parizu je 30. rujna 1941.g. osnovana Vlada Poljske u izgnanstvu, na čelu s generalom Sikorskim.


Ako je bojnik Henryk Dobrazanski i formirao postrojbu naziva partizanska ona nije bila preteća niti temelj obrambenog-oslobodilačkog sustava Poljske, a ni sastavnica antifašističke ili antihitlerovske koalicije.


Pojam partizan nastao je u srednjem vijeku. Španjolski i ruski narod imali su partizane – borce dragovoljce za slobodu protiv Napoleonove okupatorske vojske. Međunarodnom konvencijom u Hagu, 1907.g., u osnovi je reguliran pravni položaj partizana, kao osobe koja ratuje na jednoj od strana u ratu. Pravni položaj partizana kao pripadnika redovne vojske konačno je, nedvosmisleno, utvrđen Ženevskom konvencijom od 12. kolovoza 1949.g.


Prvi sisački partizanski odred formiran je 22. lipnja 1941.g. od 14 boraca – članova Okružnog komiteta KPH za Sisak koji su svi bili Hrvati. S toga je Sisački odred s pravom nazvan Prvim u Hrvatskoj i u ostatku Jugoslavije. Istog dana pripadnici odreda izveli su diverziju na pruzi Sisak-Lekenik, bez vođenja oružane borbe…


Od tada su, širom bivše Jugoslavije, nicali partizanski odredi noseći svoje nacionalno-teritorijalne nazive. Dalmacija je formirala 41 partizanski odred. Partizanski odredi bili su temelj formiranja partizanskih brigada, divizija, korpusa te konačno četiri armije.


Winston Churchill je u Parlamentu Ujedinjenog Kraljevstva, u kolovozu 1944.g., istaknuo sljedeće: „…Samo u Titovim partizanima vidim nepokolebljive i hrabre borce. Oko ovih hrabrih snaga i u njihovim redovima razvio je jedan jedinstveni pokret za slobodu cijelog naroda. Partizani su sada gospodari tamošnje situacije i predstavljaju smrtnu opasnost za Nijemce. Komunistima pripada čast što su prvi započeli borbu…“


Njemački general Lüters, početkom listopada 1943.g., istaknuo je da je teret borbe protiv NOP-a na području NDH, pao na njih. Čitav teritorij „s izuzetkom većih gradova“ smatra partizanskim. „Vlada NDH izgubila je svaku podršku, ne samo pravoslavnog i muslimanskog, nego i vlastitog hrvatskog naroda, … komunističko-ustanički pokret definitivno preuzima vlast u NDH“.


Dakle, dan formiranja Prvog sisačkog partizanskog odreda u novije vrijeme proglašen je državnim praznikom i obilježava se kao Dan antifašističke borbe Hrvatske.



KREŠIMIR SRŠEN, prof.