UZ DAN BORCA - 4. srpanj PDF Print E-mail

Drugarice i drugovi borci Narodnooslobodilačkog rata, dragi prijatelji antifašisti, ponosan sam što mogu, u ime članstva UABA JUG, ovdje pozdraviti preživjele heroje - učesnike slavne antifašističke borbe naroda Hrvatske i Jugoslavije sa velikom željom za dobro zdravlje i da nam još dugo požive.

Pozdravljam naše drage goste : Branka Božića, borca 8. kordunaške divizije i tajnika Sekcije 1.korpusa NOVH kao i sve Vas ovdje prisutne.

Na današnji dan prije 74. godine u vili Vladislava Ribnikara na Dedinju u Beogradu, politbiro CK KPJ na čelu sa generalnim sekretarom KPJ Josipom Brozom Titom, donio je odluku o dizanju oružanog općenarodnog ustanka protiv nacifašističkog okupatora i domaćih slugu.

Odlučeno je da, dotadašnji oblici pružanja otpora okupatoru i kvislinškim režimima u vidu sabotaža, diverzija i manjih oružanih akcija, prerastu u općenarodni oružani ustanak, da partizanski način vođenja borbe postane osnovni oblik borbe, da već formirane udarne grupe budu jezgra Narodnooslobodilačkim partizanskim odredima ( NOPO ), da se odmah otpočne sa širim organiziranim oružanim akcijama, da se u NOPO postave politički komesari kao predstavnici komunističke partije i naroda, da se u pojedine krajeve upute članovi CK KPJ sa izvanrednim ovlešćenjima u vezi organizacije ustanka, da se formira Glavni štab NOP odreda Jugoslavije i da se narodima Jugoslavije uputi Proglas sa pozivom na opći ustanak i otpor, koji je CK KPJ objavio 12. srpnja 1941.

Proglas je započeo riječima: " Narodi Jugoslavije – Srbi, Hrvati, Slovenci, Crnogorci, Makedonci i drugi! .. vi ste pobijeđeni u ratu, ali niste pokoreni. Slavne tradicije za pravdu i slobodu vaših djedova ne smiju biti zaboravljene. Sada je vrijeme da pokažete da ste dostojni potomci svojih predaka. Sada je vrijeme, sada je kucnuo čas da se dignete svi kao jedan u boj protiv okupatora i njihovih domaćih slugu, krvnika naših naroda. ..."

I narod se odazvao i započela je organizirana antifašistička narodnooslobodilačka borba pod parolom bratstva i jedinstva, ravnopravnosti i uvažavanja, a pod vodstvom KPJ i Josipa Broza Tita, a čiji ste i vi bili sudionici.

Već 19, srpnja u Šumi Abez na Kordunu održano je Vojno savjetovanje – dogovor o dizanju organiziranog oružanog ustanka u Hrvatskoj, među njima su bili članovi CK KPJ Rade Končar, Josip Kraš i drugih

Buknuo je ustanak već 7.srpnja u Beloj Crkvi kod Valjeva, 13. srpnja masovni ustanak u Crnoj Gori, 22. srpnja u Sloveniji 27. srpnja u Hrvatskoj i BiH i 11.listopda. u Makedoniji.Te odluke pokazale su se veličanstvenim doprinosom naroda Jugoslavije konačnoj pobjedi nad nacifašističkim zlom u 2. SR.čiju smo jubilarnu 70.obljetnicu proslavili 9. svibnja, nažalost previše skromno.

Dan borca je postao državnim praznikom FNRJ proglašenjem 26. travnja 1956. i obilježavao se do raspada SFRJ, odnosno u Hrvatskoj do 1990., a u Srbiji do 2001. godine. Kao Dan utanka u Hrvatskoj se od 1945.pa sve do 1990. godine slavio 27.srpanj, nakog čega je ustanovljen 22. lipanj Dan antifašističke borbe kao državni praznik u eri "demokratskih promjena" i uvođenja višestranačja i kapitalizma.

Kako poštujemo taj jedini praznik antifašizma danas u Hrvatskoj ? Nažalost samo prigodničarski i virtualno da pokažemo svijetu da podržavamo civilizacijska i demokratska postignuća stvorena kroz antifašističku borbu u 2. svjetskom ratu na čijim temeljima počiva OUN i suvremena Europa. Ne govori se u javnosti o tome da je od 1991. godine porušeno preko 3.500 spomen obilježja NOB-a, spaljeno milione knjiga, uništeno mnogo umjetničkih djela, obespravljena boračka populacija., a sve žešće se revidira i falsifica taj dio naše i europske povijesti. I pored ustavnih temelja hrvatske državnosti u odlukama ZAVNOH-a, AVNOJ-a i Ustava NRH i SRH, te Saborske deklaracije o antifašizmu iz 2005. godine , odnos prema antifašizmu i tom dijelu naše povijesti je sve gori. Antifašizam i NOB su izbačeni iz udžbenika, iz škola i javnog života na marginu društvenih zbivanja. Samo kao primjer navodim da je Grad Zagreb za rad naših udruga za 2015. godinu izdvojio svega 105.000,00 kuna ili 5 %, a za rad braniteljskih udruga 1.895.000,00 kuna ili 95%

Nedopustivo je da vlasti u ime demokracije toleriraju profašistička i proustaška ponašanja i djelovanja u društvu ( ne samo na stadionima) a antifašiste prozivaju za širenje govora mržnje i kao neprijatelje suverene Hrvatske države, zanemaruju (prešućuju) se žrtve fašističkog terora, a izmišljaju se i potom osuđuju svim sredstvima navodni zločini partizana i komunista. Naširoko se govori i piše o navodnih 440 žrtava partizana i komunista u Jazovki, a pokolj više od 43.000 ljudi u Jadovnom se prešućuje, kao da ga uopće nije bilo. Na pogubnost takvog stanja u Hrvatskoj na dramatičan način upozorava počasni predsjednik SABA RH Stjepan Mesić u Kumrovcu, Rabu i Podgariću, a i predsjednik Vlade Zoran Milanović u Brezovici.

Na svim komemoracijama i obilježavanjima datuma iz NOB-a traži se od nas da se govori kako je Domovinski rat nastavak antifašističke borbe hrvatskog naroda i da se istovremeno odaju počasti poginulim braniteljima uz pijetet Domovinskom ratu , ali se na obljetnicama obilježavanja događanja iz Domovinskog rata uopće ne spominje razdoblje antifašističke NOB-a, doggađaji i ličnosti, kao temelj hrvatske državnosti, a kamoli da se oda i počast borcima NOR-a i žrtvama fašističkog i ustaškog terora.

Zato smo mi u UABA JUG Zagreb odlučili da ubuduće, baš kao i mještani malog, ali izuzetno ponosnog mjesta PARADIŽ u Istri - Labinština, na svečan način obilježavamo danas i ubuduće ovaj izuzetno značajan događaj u antifašističkoj borbi i povijesti naših južnoslavenskih naroda i ostalih naroda Europe i svijeta.

Stjepan Šafran 4.7.2015.

Povelje SABA RH u povodu 70. obljetnice Pobjede dobili su : Ivan Dubravčić, jedan od osnivaća naše udruge,Vladimir Černjajev-predsjednik Sekcije ZVU, Danica Trbojević-Krbavčić, Pava Molnar, Miladinka Pasariček i Ljubica Ivanc.

Priznanje SABA RH u povodu 70. obljetnice Pobjede dobili su: Marija Banak, Dorica Livada, Ljubica Fičko, i Slavica Bakrač.

Medalje Grada Zagreba u povodu 70. obljetnice oslobođenja Grada dobili su:

Vinko Šunjara, Ivan Fumić, Juraj Hrženjak i Dragica Lovreković

Svima iskrene čestitke.