Održana Izborna skupština Saveza antifašističkih boraca i antifašista RH - Za predsjednika izabran Franjo Habulin PDF Print E-mail

U Zagrebu je 17. prosinca 2015. održana Izborna skupština Saveza antifašističkih boraca i antifašista RH na kojoj su prihvaćeni programski i financijski izvještaj za proteklo mandatno razdoblje 2013-2015, Programski zadaci SABA RH u mandatnom razdoblju 2015-2019, Program rada i Financijski plan za 2016. godinu, te su izabrani predsjednik SABA RH, članovi Predsjedništva, Nadzornog odbora, članovi Savjeta SABA RH i likvidator.

 

Neprimjeren je odnos državnih institucija prema antifašističkim organizacijama

U raspravi o radu i položaju SABA RH i antifašista, te uopće o ulozi antifašizma u Hrvatskoj članovi Izborne skupštine kritički su iznijeli svoje stavove. Odnos prema antifašizmu kao civilizacijskoj vrijednosti i društveni status Saveza, zajednica i udruga antifašističkih boraca i antifašista u Republici Hrvatskoj krajnje je zabrinjavajući, ocjenjeno je u raspravi. Svjedocima smo sve veće eskalacije neofašističkih ispada organiziranih i neorganiziranih skupina i pojedinaca, uključivo i nekih stranaka i ponekih udruga nastalih iz Domovinskog rata. Negativna društvena klima više od dva i pol desetljeća usmjerena je na minimiziranje, pa čak i kriminaliziranje NOB-a. Antifašistički borci se nerijetko prikazuju kao zločinačka komunistička vojska, uz istodobno veličanje ustaša i domobrana, kao rodoljuba i istinskih boraca za Hrvatsku. Na toj osnovi gradi se i odnos prema spomen obilježjima i njegovanju tradicija antifašizma.

Dosadašnja praksa i ponašanje vlasti prema antifašizmu od stjecanja hrvatske neovisnosti u suprotnosti su s temeljnim načelima Ustava Republike Hrvatske, međunarodnim standardima i konvencijama. Odnos vlasti prema antifašizmu od svibnja 1990. godine karakteriziraju lažna obećanja, politikantstvo, oportunizam, nebriga i šutnja. Razvidno je da i nadalje državna i lokalna vlast financiraju udruge koje baštine tradicije poraženih ideologija i vojski iz Drugog svjetskog rata, da je prisutno toleriranje javnog isticanja povijesnih neistina, te da nacifašistički ispadi i okupljanja prolaze bez sankcija. S aspekta antifašizma, ali i načela socijalne države, odnos prema sudionicima, a posebno borcima NOR-a više je nego sramotan, naročito ako se u pravima usporede s braniteljima Domovinskog rata. Kontinuirano se ugrožavaju njihova egzistencijalna i ljudska prava, odnos prema njihovom doprinosu pobjedi nad fašizmom je ponižavajući, negiraju se podnesene žrtve. Ništa bolji nije ni odnos prema spomeničkoj i drugoj antifašističkoj baštini, statusu i radu antifašističkih udruga i zajednica udruga, od općina, gradova i županija do SABA RH.

Antifašisti uzroke takvom stanju, između ostaloga, sagledavaju u sve agresivnijim nacionalističko-šovinističkim i neofašističkim ispadima na ovim prostorima, stalnom stvaranju i poticanu mržnje, otvorenom atakiranju na NOB i njegove sudionike. Antifašizam se poistovjećuje s komunizmom, a ustaštvo s domoljubljem. Borcima NOB-a su oduzeta stečena prava dok su istodobno suradnicima okupatora dodjeljene mirovine sa statusom pripadnika nikad postojeće domovinske vojske.Na sceni je sve otvorenija reafirmacija ustaštva, četništva i drugih poraženih snaga i ideologija u Drugom svjetskom ratu, a odnos demokratskih stranaka prema otvorenim nasrtajima na antifašizam, tekovine NOB-a i njegove sudionike neprimjeren je.

Uzroci su i u devijantnim pojavama koje rezultiraju negativnim odnosom dijela udruga i sudionika Domovinskog rata prema antifašizmu. U takvom okruženju stvoreni su uvjeti za političko manipuliranje s udrugama iz Domovinskog rata s ciljem obračuna s hrvatskim antifašizmom i svekolikim vrijednostima bivšeg sustava u cjelini. Neprimjereno je i djelovanje dijela dužosnika katoličke crkve koja, opterećena vlastitom prošlošću, kontinuirano potiče sukobe i poziva na obračun s »komunizmom«, »komunističkim zločinima« i antifašizmom, a pojedini njezini »pastiri« otvoreno zagovaraju netrpeljivost, mržnju i ustaštvo, što im predstavnici vlasti, uz časne pojedinačne izuzetke, toleriraju.

Nastavni programi i udžbenici povijesti iskrivljuju, pa čak i falsificiraju, povijesnu istinu o partizanskoj antifašističkoj borbi u Drugom svjetskom ratu i to na svim razinama obrazovnog sustava - od osnovne škole do fakulteta. Porušeni su i devastirani 3000 spomen obilježja podignuta u čast i na sjećanje na brojne žrtve ustaškog i okupatorskog terora. Antifašisti i antifašizam izloženi su i medijskoj blokadi, neprimjerenom, zlonamjernom i tendencioznom izvještavanju o antifašizmu, aktivnostima njihovih udruga i tradicijama koje baštine.

Programske smjernice i aktivnosti na njihovoj realizaciji tijekom proteklog mandatnog razdoblja, SABA RH, zajednice i savezi udruga i udruge gradova, općina i naselja uglavnom su se svodili na iniciranje i predlaganje prema tijelima državne vlasti, od kojih su s uspjehom ostvarile one aktivnosti što su se odnosile na obilježavanje događaja iz NOB-a. Ostvarivanje programskih smjernica uvelike je bilo opterećeno nedefiniranim statusom antifašističkih udruga i nedostatnim i nesigurnim izvorima financiranja, te se pretežno svodilo na obranu vrijednosnih tekovina Narodnooslobodilačke i antifašističke borbe i obilježavanje najznačajnijih događaja iz NOB-a. Premda se državni vrh svojim sudjelovanjem uglavnom uključivao u obilježavanje događaja iz NOB-a od državnog značenja, pri čemu su državni dužnosnici iskazivali bezrezervnu podršku udrugama antifašista, status tih udruga i boraca NOB-a i nadalje se ne rješava primjereno Ustavu, Deklaraciji Hrvatskoga sabora o antifašizmu, te izjavama državnih dužnosnika.

Unatoč brojnim razgovorima najodgovornijih predstavnika državne vlasti s izaslanstvima SABA RH i njihovim obećanjima, prepisci s nadležnim ministarstvima, brojnim prijedlozima i molbama SABA RH, najviši su se dužnosnici odazivali samo nazočnošću prigodom obilježavanja nekih događaja iz NOB-a.

Međutim, unatoč obećanjima, institucije i najviši dužnosnici državne vlasti nisu, osim verbalne i načelne podrške, dali konkretnu potporu pri ostvarivanju Programskih zadataka SABA RH u proteklom mandatnom razdoblju.

Izabrani članovi upravnih tijela SABA RH

Na temelju prijedloga županijskih zajednica i saveza za kandidate za predsjednika SABA RH istaknuti su Stjepan Gomerčić, potpredsjednik i Franjo Habulin, predsjednik u u mandatu 2013 – 2015. Članovi Izborne skupštine SABA RH izabrali su Franju Habulina za novog predsjednika SABA RH. Na prijedlog županijskih zajednica i saveza za članove Predsjedništva izabrani su: Rade Jovičić (Bjelovarsko-bilogorska županija), Stanko Vitas (Brodsko-posavska županija-UABA S.Brod), Marinko Vlašić (Dubrovačko-neretvanska županija), Edo Jerman (Istarska županija), Branko Kljajić (Karlovačka županija), Zvonko Zagrajski (Koprivničko-križevačka županija ), Mladen Cvetko (Krapinsko-zagorska županija), Zvonko Golub (Međimurska županija-UABA Čakovec), Nikola Opačić (Osječko-baranjska županija), Kata Holjevac (Požeško-slavonska županija-UABA Požega), Darko Fanuko (Primorsko-goranska županija), Antun Maruski (Sisačko-moslavačka županija), Krešimir Sršen (Splitsko-dalmatinska županija), Zoran Restović (Šibensko-kninska županija), Milivoj Dretar (Varaždinska županija), Vladimir Jurić (Virovitičko-podravska županija), Lazo Đokić (Vukovarsko-srijemska županija), Ivan Tartaro (Zadarska županija), Petar Raić (Zagrebačka županija i Grad Zagreb) i Jovo Vejnović (Savez društava JBT Hrvatske). Na prvoj sjednici Predsjedništva verificirat će se kao članovi Predsjedništva i 6 potpredsjednika, koje će predložiti županijske zajednicie i savezi na području 6 regija u Hrvatskoj.

Za članove Nadzornog odbora SABA RH izabrani su: Đuro Kalanja, predsjednik, te Vilim Malnar ii Miloš Branković, članovi. Za njihove zamjenike izabrani su Jozo Krnić, Branka Lukić i Marijan Krivec.

Za članove Savjeta SABA RH izabrani su: Fumić Ivan, Ravnić Tomislav, Šunjara Vinko, Rudež Božo, Čulinović Vesna, Badovinac Tomislav, Škrilac Ivan, Strčić Petar, Dragutin Vrus, Oleg Mandić, Đuro Kalanja, Rudolf Kahlina, Mirko Mećava, Lovorka Marinović, Zdravko Zima, Mira Šuvar, Juraj Hrženjak, Josip Milat, Miško Balija i Danijel Ivin.

Za likvidatora SABA RH izabrana je Marija Varović.