Jubilej BANIJSKA PROLETERSKA ČETA PDF Ispis E-mail

Prije 75 godina, u rano proljeće formirana je u selu Brestiku Banijska proleterska četa (65 boraca – svi dobrovoljci), kojoj je komandir bio Nikola Demonja. U stroju čete bilo je 47 Srba i 18 Hrvata

Sukladno Titovoj zapovijedi od početka siječnja 1942., Glavni štab Hrvatske pristupio je osnivanju manjih operativnih sustava – proleterskih udarnih i omladinskih četa i bataljuna. Smatra se da je to pozitivno djelovalo jer se time navikavalo borce da ratuju izvan svog sela i svog zavičaja, da se prestane „ratovati na smjenu“. Naziv „proleterske“ čete i bataljuni nije izmijenjen i pored toga što se Moskva s time nije slagala. Za omladinske čete i bataljune Tito traži od GŠH da „izaberu za zapovjedništvo tim postrojbama mlade i hrabre borce koji će imponirati mladim ljudima“.

Od probranih banijskih boraca formirana je 30. ožujka 1942. godine  u selu Brestiku Banijska proleterska četa (65 boraca – svi dobrovoljci), kojoj je komandir bio Nikola Demonja. Za komesara je postavljen Vlado Mutak, a za njegova zamjenika Ivica Bujić. U stroju čete bilo je 47 Srba i 18 Hrvata. Na glavi su nosili troroge partizanske kape s crvenom zvijezdom i srpom i čekićem.

Proleterima su se tom prilikom obratii sekretar OK KPH Vlado Janić Capo, komandant Banijskog partizanskog odreda Vasilj Gaćeša i komesar ĐuroKladarin, govoreći im o predstojećim borbenim zadacima. Po naredbi Glavnog štaba Hrvatske, Banijska proleterska četa krenula je 5. svibnja 1942., iz Banije preko Bosanske krajine u Slavoniju, izvršavajući brojne borbene zadatke. Kasnije je Banijska proleterska četa uključena u Kalnički partizanski odred, čime je završeno njeno samostalno djelovanje.

Kazivajući o borbenom putu samostalne banijske proleterske jedinice koju su sačinjavali probrani i prekaljeni borci, gotovo svi članovi Partije i SKOJ-a, Mirko Mećava, jedan od čelnika Sekcije boraca Sedme banijske divizije pri SABA RH, je istaknuo kako nastanak i oblikovanje Banijske proleterske čete nije bio nekakav spontani i ishitreni čin nekakvih nadobudnih fanatiziranih banijskih ustanika, nego je to bila svjesno, unaprijed isplanirana i do u detalje organizirana vojno-politička akcija. Isplanirali su je i organizirali tadašnji vojno-politički organi NOB Jugoslavije i Hrvatske.

-         Na te činjenice potrebno je ukazati, jer u posljednjih dvadesetak godina neki prikazivači i interpretatori povijesti NOB, tendenciozno se trude prikazati antifašistički NOP i NOB u Hrvatskoj kao nekakvu samoniklu i samoinicijativno samoorganiziranost hrvatskih viteški nastrojenih domoljuba i antifašista (koji su to kao postali sami po sebi) bez poticajne, usmjeravajuće i rukovodeće uloge hrvatskih komunista, tadašnje KPJ i Josipa Broza Tita. Uz to nastoje sve to prikazati izvan općejugoslavenske antifašističke narodnooslobodilačke borbe i otpora svih naroda i narodnosti na prostoru nekadašnje Jugoslavije, bez čega antifašistička NOB za slobodu nijednog od jugoslavenskih naroda zasigurno izdvojeno ne bi uspjela. Sve to svjesno čine ne samo mnogi povijesni laici iz političkih razloga, nego i povelik broj profesionalnih povjesničara.

Dodajmo da je prva veća samostalana proleterska jedinica u Hrvatskoj formirana 7. svibnja 1942., u Korenici. Riječ je o Prvom proleterskom narodnooslobodilačkom udarnom bataljunu, s oko 300 boraca, koji je poslužio i kao jezgra za formiranje Trinaeste hrvatske proleterske udarne brigade „Rade Končar“.

Bojan Mirosavljev