Oborovo NA POPRIŠTU KRVAVE BITKE PDF Ispis E-mail

Ispred zajedničke grobnice 152 poginula partizanska borca i spomenika položeni vijenci i upriličen komemorativni skup u povodu 73. obljetnice Oborovske bitke. MLADEN MATIJAŠEC, potpredsjednik Zajednice udruga antifašističkih boraca i antifašista Grada Zagreba i Zagrebačke županije, podsjetio je na tu krvavu bitku hrvatskih partizana, ali i na „nove bitke“ u kojima se borimo za očuvanje vrijednosti antifašizma

Jedno malo selo, smješteno na lijevoj obali rijeke Save, udaljeno od Zagreba tridesetak kilometara, bilo je 29. ožujka 1944., poprište krvave borbe, koju je vodila 2. moslavačka brigada i Posavski partizanski odred u okruženju s deseterostruko jačim neprijateljem: Nijemcima, ustašama, domobranima i Čerkezima. Ispred zajedničke grobnice 152 poginula partizanska borca i spomenika (rad kiparice Vere Dajht-Kralj), položeni su vijenci. „U grobnici ovoj mrtve ne traži, heroji žive i stoje na straži“ – poruka je književnika i prvoborca Jože Horvata na zajedničkoj grobnici – podsjeća na žrtve Oborovske bitke i skupo plaćenu slobodu koja je stigla poslije nešto više od godine dana.

Tim je povodom upriličena komemorativna svečanost na kojoj su prigodne riječi uputili Darko Hrdan, vijećnik Općine Rugvice i Marjan Krivec, predsjednik UABA Dugo Selo. Među nazočnima zamijetili smo Vinka Šunjaru, generala i partizanskog veterana i Petra Raića, predsjednika ZUABA GZ i ZŽ, te brojne poklonike antifašizma i antifašističke borbe. U kulturno – umjetničkom programu sudjelovali su zagrebački Partizanski zbor i KUD „Tančec“.

Govoreći na komemorativnom skupu, Mladen Matijašec, potpredsjednik  Zajednice udruga antifašističkih boraca i antifašista Grada Zagreba i Zagrebačke županije, podsjetio je na tu krvavu bitku hrvatskih partizana, ali i na „nove bitke“ u kojima se borimo za očuvanje vrijednosti antifašizma.

Borba u okruženju

Prije 73 godine, u proljeće, selo Oborovo bilo je sjedište tijela narodne vlasti i političkih organizacija Zagrebačkog okruga i Dugoselskog kotara. Tu su boravili i slušatelji partijskog tečaja i nekoliko vijećnika ZAVNOH-a, a u širem području i veće partizanske jedinice. Bile su to okolnosti koje su pogodovale odluci da se u Oborovu preuzme transport s oružjem koji je pristizao s Banije, Korduna i Like koje je 10. korpusu zagrebačkom uputio Glavni štab  Hrvatske. Prihvat naoružanja i druge ratne opreme povjereno je 2. moslavačkoj brigadi 33. divizije Desetog korpusa i Posavskom odredu iz sastava Istočne grupe NOPO 10. korpusa. Konvoj s oružjem trebao je prispjeti do 25. ožujka, no ratne okolnosti uzrokovale su njegovo višednevno kašnjenje. Zbog toga je 570 boraca 2. moslavačke brigade i Posavskog odreda ostalo na području Oborova nekoliko dana duže.

Ne treba tajiti: rukovodstva partizanskih jedinica nisu poduzela sve mjere borbenog osiguranja radi sprečavanja iznenadnog djelovanja neprijateljskih snaga. I -  dogodilo se iznenađenje! Dakako, od strane jakih neprijateljskih snaga (4790 vojnika) koji su 29. ožujka u ranim jutrnjim satima napali partizanske jedinice i okružili ih.  Zakazalo je izviđanje – nije se pravodobno utvrdilo gdje se neprijatelj nalazi, nije se ustanovilo što smjera i kakav mu je razmještaj. Maskiranje i zaprečavanje također nije bilo pravovaljano. Bilo je nesuglasica među zapovjednim kadrom partizanskih jedinica oko odluka – što činiti.

Borba u okruženju je najsloženiji oblik borbenog djelovanja. Teška bitka s nadmoćnijim neprijateljskim snagama vođena je do kasnih popodnevnih sati. Druga moslavačka brigada pretrpjela je velike gubitke: 37 poginula, 28 ranjena i 147 zarobljena i nestala borca. U ruke neprijatelja našlo se 207 pušaka, 12 puškomitraljeza, nekoliko minobacača i druga neophodna borbena oprema. Poginuo je i komandant Posavskog odreda Stjepan Bobinec-Šumski. Među poginulima su bila i 32 vojna i politička rukovodioca i tri vijećnika ZAVNOH-a. Ukupni gubici partizanskih snaga – 152 borca. Neprijatelj je imao također znatne gubitke: oko 150 poginulih i velik broj ranjenih vojnika. Naravno, nije ostvario planirani cilj: potpuno uništenje partizanskih jedinica  u okruženju i zatiranje antifašističkolg pokreta ovoga područja. Nakon iscrpljujuće borbe, partizanske jedinice pred večer uspjele su probiti neprijateljski obruč i izvući se u Moslavinu. Posavski odred je ubrzo popunjen novim borcima kao i 2. moslavačka brigada (jačine jednog bataljuna iz sastava Moslavačkog NOPO) – te su nastavili uspješna borbena djelovanja.

Žrtve nisu bile uzaludne

„Naše okupljanje pred ovim spomenikom postala je tradicija, posvećena Oborovskoj bitci i njenim žrtvama. Uspomene na njih čija su imena uklesana na spomeniku je odavanje počasti palim borcima i domoljubima, te podsjećanje i pouka živima kakve i kolike su žrtve pale za slobodu naroda i domovine, za velike ciljeve i ideale“, istaknuo je Matijašec.  Dodao je da je „svaki pokušaj negiranja i omalovažavanja hrvatskog antifašizma, neovisno s koje strane i s kojom namjerom se plasira, ne može i neće izbrisati povijesnu istinu, da je antifašistička borba Hrvatske kao dijela ondašnje zajedničke države bila sastavni i nerazdvojni dio svjetske antihitlerovske koalicije, a pod vodstvom Komunističke partije i vrhovnog komandanta Tita. Bez te borbe ne bi bilo današnje međunarodno priznate Republike Hrvatske, nastale u AVNOJ-evskim granicama. Stoga i žrtve Oborovske bitke nisu bile uzaludne“. Izgradnjom narodne vlasti i ZAVNOH-a kao Hrvatskog sabora najveća su dostignuća u tom povijesnom trenutku. Na stečevinama te antifašističke borbe uspješno se obnovila porušena zemlja, izgrađeno je novo društvo, snažan gospodarski razvoj zemlje To su povijesne činjenice, koje proustaški revizionisti pokušavaju negirati, upozorio je Matijašec.

„Narodnoosobodilačka borba i Domovinski rat doveli su do samostalne Republike Hrvatske. Pozivam sve da se okrenemo budućnosti i da svi zajedno učinimo napor da se zla više nikada ne događaju. Danas nam je to potrebnije nego ikad prije jer se mračne sile prošlosti bude u sve povezanijem obliku uz tihu, ponekad i javnu potporu vlasti. Crkva također ne zaostaje u svojem nastojanju da ih podržava i prikazuje kao domoljube“, zaključio je Matijašec uz usklik: „Smrt fašizmu – sloboda narodu“!, što je izazvalo veliki pljesak nazočnih na skupu.

Bojan Mirosavljev