Sloboština SPOMEN NA ŽRTVE USTAŠKOG TERORA PDF Ispis E-mail

Tragičan događaj od 16. kolovoza 1942., kada su okupatorske snage zajedno sa ustašama podno Papuka ubile i pobacale u pet seoskih bunara 1368 žena i djece s područja okolnih sela i Kozare, obilježen je komemorativnim skupom na kojem su govorili Franjo Habulin, predsjednik SABA RH i Milorad Pupovac, saborski zastupnik

Požeško – slavonska županija obuhvaća područja bivših općina Pakrac i Požega s požeškom kotlinom te obroncima Dilj gore, Krndije, Papuka, Ravne gore, Psunja i Babje gore, kao i pakračko-lipički kraj s dijelom brdskih predjela Psunja. Ovi dijelovi povezani su udolinom kojom vodi cesta Požega – Pakrac, a nekada je išla i šumska pruga koju su povremeno koristili partizani. Okolne planine i naselja po njihovim obroncima pružali su povoljne uvjete za razvoj Narodnooslobodilačkog pokreta.

Razvoj NOP-a doveo je  od prvih partizanskih grupa i odreda do osnivanja 1. slavonsko partizanskog bataljuna u prosincu 1941., kada je u isto vrijeme osnovan i prvi Narodnooslobodilački odbor – organ nove demokratske vlasti. Teror okupatora i ustaškog režima, te dugotrajne borbe doveli su do velikog broja žrtava – poginulih boraca i civila. U znak sjećanja na žrtve i zahvalnosti palim borcima podignuta su na području 122 spomen-obilježja, a na prostoru Pakraca 120. Nažalost, u vrijeme Domovinskog rata i nakon njega, većina spomenika je srušena ili oštećena.

Udruge antifašitičkih boraca i antifašista Pakrac-Lipik i Požega čine velike napore kako bi obnovili dio spomen-obilježja, istknula je Kata Holjevac, članica Predsjedništva SABA RH na komemorativnom skupu u Sloboštini, podsjećajući na tragičan događaj od 16. kolovoza 1942., kada su okupatorske snage zajedno sa ustašama u Sloboštini podno Papuka ubile i pobacale u pet seoskih bunara 1368 žena, djece i staraca s područja okolnih sela i Kozare. Prisutnima su se obratili, među ostalim, Franjo Habulin, predsjednik SABA RH i Milorad Pupovac, saborski zastupnik, koji su tom prilikom izrazili žaljenje što komemoraciji ne prisustvuju i predstavnici lokalnih tijela vlasti. Izrazili su uvjerenje da će spomenici podignuti u počast žrtvama ovog zločina, uništeni tokom Domovinskog rata, biti obnovljeni  i uz razumijevanje i potporu tijela vlasti u Požeško-slavonskoj županiji i Ministarstva brnitelja RH.

Danas je to selo pusto u pitomoj i plodnoj požeškoj Zlatnoj kotlini s porušenim i devastiranim kućama, ali i spomen-obilježjima, koja su podsjećala namjernike na taj stavični događaj od 16. kolovoza 1942. Dva obeliska na Spomen-kosturnici minirana su 1991., uz devastiranja cijelog Spomen-obilježja, a sada su članovi UABA Požega i SNV Požeško-slavonske županije očistili teren i nedavno novopostavljenu spomen-ploču. Spomen područje 5 bunara, sa crkvom Sv. Nikole je u sklopu Etno sela općine Brestovac, a spomenik majke s djetetom je miniran 1992. godine, ali još nije obnovljen.

Članovi UABA Požega veoma su agilni u nastojanjima da obnove što više spomen obilježja na svom području. Prikupljaju sredstva, daju dobrovoljne priloge i sudjeluju u uređenju okoliša. Nedavno su obnovljeni spomenici u Šrabutniku, Podsreži, grobnica narodnog heroja Nikole Demonje na brdu Blažuj u Kamenskoj, uređen okoliš kod srušenog spomenika „Partizan“ u Leštatu. Također i u selu Branešici. Dana 11. kolovoza 1942., u ovom selu stradalo je 87 mještana (većinom žena i djece) od strane režima NDH. Spomenik koji je posvećen nevinim žrtvama, obnovljen je na inicijativu Udruge antifašističkih boraca Pakrac- Lipik.

„Karavana“ antifašista iz Zagrebačke županije posjetila je i Pakrac, gdje ih je dočekao zamjenik gradonačelnice Nikola Ivanović, koji ih je podsjetio na razvoj NOP-a na tom području, s posebnim osvrtom na djelovanje 12. slavonske udarne brigade (znane i kao 1. slavonska brigada, formirana kod Pakaraca, 11. listopada  1942. godine. Do potkraj 1942., u Slavoniji su djelovali vrlo uspješno 1. i 2. slavonski odred, a u Srijemu 3. odred koji je još u nadležnosti i GŠ Hrvatske. Formirane su tri brigade od kojih je osnovana prva – poznata kao 12. slavonska divizija.

Bojan Mirosavljev