Petrova gora SPOMEN NA PROBOJ PARTIZANA IZ OKRUŽENJA PDF Ispis E-mail

Na 76. obljetnicu partizanskog proboja iz obruča na Biljegu, poklonici antifašizma iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, prisjetili su se patnje naroda u neprijateljskom okruženju i odali počast poginulim borcima u tim borbama, kao i stradalim civilima kraj uništenog spomenika na Petrovcu

 

Oslobođenje Vojnića početkom 1942. godine predstavlja najveću pobjedu do tog vremena u Hrvatskoj. Krajem ožujka ustaše upadaju u Petrovu goru vršeći zvjerstva nad civilnim stanovništvom. Noću, 31. ožujka partizani 1. i 3. bataljona Prvog kordunaškog odreda, potpomognuti sa 700 civila „roguljaša“, jurišaju  na uporišta ustaša na vrhu Petrovac. Akcija nije uspjela. Sistematsko stezanje obruča, u kojem sudjeluje oko deset tisuća neprijateljskih vojnika  -  ustaša, Talijana i domobrana, počinje 9. svibnja. U obruču se nalazilo 730 partizana i oko deset tisuća civilnog stanovništva u zbjegu. U toku napada 11. ustaška bojna pronalazi objekte Prve partizanske bolnice na Petrovoj gori, ali 80 ranjenika ostaje neotkriveno u zemunicama.

 

Odluka za proboj

Odlučeno je  -  krenuti u proboj! Prema Biljegu krenula je proleterska četa, sa svojim komandirom Miškom Breberinom i komesarom Rafaelom Višnjićem. I jurišnim bombašima, predvođeni Draganom Vujićem-Spahom, raznijela je prvu liniju obruča, a zatim probila i drugu liniju. Na željezničkoj pruzi Skakavac-Vrginmost, 2. bataljon Prvog odreda s komandantom Josipom Kukštrinom Bracom i v.d. komesarom Jovicom Bulatom na čelu, probili su i treću liniju obrane potpomognuti narodom. U pravcu Magarčevca, krenuli su jurišnici 3. bataljona Prvog odreda (komandant Jovica Lončar, komesar Slavko Markon) i 3. četa 2. bataljuna (komandir Dušan Vergaš, komesar Milan Marković Lika). Partizanski borci uspješno su okončali akciju. Obruč je probijen. Nakon proboja obruča neprijatelj se povlači iz Petrove gore. Tih je dana stradalo i civilno stanovništvo (usmrćeno je 1300 žena i djece), a u proboju su poginula 23 partizanska borca.

Povodom te partizanske akcije, više od 900 članova antifašističkih udruga iz Karlovačke i Zagrebačke županije i Grada Zagreba te Cazinske krajine (BiH), ali i  preživjeli borci i mladi poklonici antifašizma na komemorativnom skupu podno vrha Petrovac na Petrovoj gori odali su počast poginulim partizanima i žrtvama fašizma u podnožju zaboravljenog, nezaštićenog i gotovo do kraja uništenog spomenika (rad kipara Vojina Bakića).

Govoreći na skupu, RATIMIR BOŠNJAK, predsjednik Saveza antifašista Karlovačke županije i izaslanik predsjednika SABA RH Franje Habulina, među inim je upitao: „Kako je moguće da još nitko nije odgovarao za preko tri tisuće porušenih spomenika slavne antifašističke borbe, da vlasti u Zagrebu i Karlovcu uklanjaju s trgova ime maršala Tita, dok ustaški pozdrav dobiva pravo legalnosti odlukom jednog vladinog povjerenstva. Do kada će vlasti RH mlade naraštaje odgajati na lažima iskrivljene povijesti, vjerskog fanatizma, na mržnji prema antifašistima i ostalim demokratski orijentiranim snagama“?

MILORAD PUPOVAC, predsjednik  SNV-a i saborski zastupnik naglasio  je: „Antifašizam je borba protiv rasnih zakona i politika koje žele stvarati državu na konceptu istrebljivanja drugih naroda i vjera. To je borba protiv imperijalnih politika koje druge narode smatraju drugorazrednima, kao što su nacisti smatrali Slavene, Židove i Rome. Taj antifašizam treba prepoznati u svakom trenutku i na svakom mjestu u našoj zemlji i djecu o tome treba  podučavati. Da li je to moguće raditi samo na ovakvim skupovima sjećanja i otimanja od zaborava? Država to može, treba i mora raditi kroz svoje kulturne, obrazovne i pravne programe“. Dodao je kako je važno da nastavimo slati jasne poruke što su antifašističke vrijednosti u današnjem svijetu, što su bile u Drugom svjetskom ratu i kako da se spoje u jedno i postanu snaga, jer onih koji to žele zatrti i zaboraviti, onih koji veličaju poražene ideologije ima sve više. „Ne samo zbog naroda koji živi ovdje, nego zbog cijele zemlje treba učiniti sve da antifašizam i partizanska borba dobiju mjesto koje im pripada i koje im samo bezumni ljudi i sljedbenici poraženih 1945. žele negirati“.

NIKOLA TRBOJEVIĆ, predsjednik UABA Vojnića podsjetio je: „Temelj hrvatske državnosti udaren je ovdje na zasjedanju ZAVNOH-a u Topuskom. Nakon rata su nam političari pričali zanosne priče dok se nisu utopili u svojim nacionalizmima, zaboravivši prošlost. Komunisti su otišli, neofašisti mijenjaju povijest, a narod samo gleda. Mi s Petrove gore vidimo Zagreb, ali Zagreb ne vidi nas“.


Poruka mladima

SULEJMAN MUHAMEDAGIĆ, predsjednik Udruge antifašističkih boraca iz Velike Kladuše kazao je: „Dolazimo svake godine da gajimo tradicije NOB-a i potvrđujemo zajednički život jer su mnogi naši Kladuščani dali svoje živote u proboju obruča na Petrovoj gori. Mlade ljude su pokupile stranke, a bilo bi mi drago da na ovakvim događajima ima upravo njih jer bi mladi trebali biti odgajani u duhu slobode i jedinstva među narodima“.

Na skupu je prvi put nakon dugo godina bio netko iz državne vlasti: IVICA POLJIČAK, državni tajnik u Ministarstvu kulture i izaslanik Vlade i Hrvatskog sabora.

Dodajmo, iz Petrove gore ustanak se širio na Žumberak i Pokuplje, na Baniju i Cazinsku krajinu. Petrova gora utkana je u cijelu hrvatsku povijest. Iz Petrove gore i njezine okolice zadavao je udarac Francuzima Ljudevit Posavski. U njoj je poginuo Petar Svačić, braneći Hrvatsku od Mađara. U njoj i oko nje izražen je otpor germanizaciji i mađarizaciji Hrvatske. Među najslavnije dane legendarne Petrove gore svakako spada otpor fašističkoj okupaciji Hrvatske.

Već prve ratne godine  -   1941., u Petrovoj gori formirano je 15 partizanskih odreda i osnovana prva cjelovita partizanska bolnica u Hrvatskoj. Fašisti su prosinca 1941. i u proljeće 1942. godine moćnom vojskom osvajali i opkoljavali Petrovu goru, ali unatoč masakru nad nedužnim   ženama, djecom i starcima, usprkos spaljivanju sela i pljački sirotinje, neprijatelji nisu uspjeli ovladati Petrovom gorom čak ni u vrijeme velike Četvrte ofenzive početkom 1943. godine. U razdobolju od 1941. do 1945. godine, Petrova gora postala je grobnicom 1700 boraca i više od 2500 civilnih žrtava koje su u borbi i ofenzivama pobili fašisti.

Bojan Mirosavljev