Brezovica PROMIJENITI ODNOS VLASTI PREMA ANTIFAŠIZMU PDF Ispis E-mail

Predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske FRANJO HABULIN, na obilježavanju Dana antifašističke borbe prozvao je predsjednicu države Kolindu Grabar Kitarović i premijera Andreja Plenkovića zato što nisu došli na proslavu, nego su poslali izaslanike te upozorio kako je aktualna vlast pretvorila antifašizam na državnoj razini u privlačno upakirani proizvod izložen u izlogu i namijenjen svijetu, ali se u stvarnosti događa nešto u potpunosti drugo

 

 

Središnja proslava Dana antifašističke borbe i ove je godine protekla bez nazočnosti najviših državnih dužnosnika. Predsjednica Republike, presjednici Sabora i Vlade poslali su izaslanike. Osim više stotina poklonika antifašizma i preživjelih partizanskih veterana skupu su prisustvovali bivši predsjednici RH Stjepan Mesić i Ivo Josipović, Davor Bernardić, predsjednik SDP-a, saborski zastupnici Milorad Pupovac, Veljko Kajtazi, Predrag Matić, Domagoj Hajduković, Mirando Mrsić, Marko Šimić, izaslanik predsjednika Sabora, Ivanka Roksandić, predsjednica Skupštine sisačko-moslavačke županije i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić kojeg su nazočni izviždali. Među uzvanicima bili su predstavnici diplmatskog kora i HAZU-a. U kulturno-umjetničkom programu (moderator Dubravko Sidor, kazališni umjetnik) sudjelovao je orkestar Hrvatske ratne mornarice iz Splita i pjevački zbor KUD-a „Ivan Goran Kovačić“ iz Siska. Izaslanstva su položila crvene karanfile (sic!)  podno spomenika Prvom partizanskom odredu (autor Želimir Janeš), umjesto vijenaca  (financijska sredstva namijenjena za vijence bit će uplaćena za obnovu Spomen obilježja u šumi Brezovica).

Propaganda povijesnih revizionista

Govoreći na skupu, FRANJO HABULIN, predsjednik SABA RH prozvao je predsjednicu Republike, premijera i predsjednika Sabora jer se nisu pojavili  na svečanosti već su poslali izaslanike. Podsjetio je: „Na današnji dan prije 77 godina skupina heroja, antifašista formirala je partizanski odred kao prvi nagovještaj antifašističkog otpora u Hrvatskoj, u vrijeme kada je nacifašizam u Europi bio u naponu snage“. Rekao je da Hrvatska jest utemeljena na antifašizmu, ali da u društvu jača povijesni revizionizam. Iako je država uspostavila Dan antifašističke borbe kao državni blagdan, kojeg li licemjerja i goleme laži. Jer usprkos svemu propagiranom i nepobitnim povijesnim činjenicama u samostalnoj Hrvatskoj od njezinih prvih dana, kada je bila prisiljena braniti se od novovjekog fašizma, potiče odnos prema fašistima iz Drugog svjetkog rata kao prema domoljubima. Njihovi se zločini relativiziraju pa čak i negiraju, ponekad s najviših mjesta u državi“, istaknuo je Habulin, konstatirajući da je aktualna vlast pretvorila antifašizam na državnoj razini u privlačno upakirani proizvod izložen u izlogu i namijenjen svijetu, ali da se u stvarnosti događa nešto u potpunosti drugo.

„Iz dana u dan suočeni smo sa sve agresivnijom propagandom povijesnih revizionista koji uvjeravaju kako su pravi zločinci bili Titovi partizani, kako je Federativna Jugoslavija u kojoj je Hrvatska sačuvala mnoge bitne značajke državnosti u stvari bila tamnica hrvatskog naroda“, rekao je Habulin, dodajući kako smatra da će „trenutna vlast pokazati da je spremna na suočavanje s prošlosti samo ukoliko u potpunosti prihvati antifašitičke tekovine i da oda počast onima koji su se u prošlosti borili da se ostvari poraz fašizma i nacizma“.

Jačanje fašističkih tendencija

Gradonačelnica Siska KRISTINA IKIĆ BANIČEK  (SDP) za jačanje fašističkih tendencija optužila je državu pod vodstvom HDZ-a. Kazala je da su osnivači Prvog sisačkog partizanskog odreda vjerovali da se bore za vrijednu stvar u koju su bili spremni uložiti i vlastiti život, vjerujući u ideju jednakosti i gradnju pravednog svijeta koja će nadživjeti njih i njihove krvnike. „Zbog svega toga danas me sram onih koji govore da se današnjom proslavom bespotrebno vraćamo u prošlost kao što me je sram jer nisam mogla spriječiti da se na samom ulasku u ovu šumu podigne obilježje koje ne služi ničemu drugom nego da pljune na njih i njihovu borbu i život. Na njemu je novcem Katoličke crkve ispisana krivotvorina o izmišljenih i nepostojećih pet tisuća žrtava brezovičke šume, ne zato što autori tog uratka ne znaju da je to laž već zato da se heroje antifašizma unizi i ponizi pred mjestom na kojem se slavi njihova žrtva“, upozorila je Ikić Baniček završivši svoje izlaganje pozdravom: „Smrt fašizmu  -  sloboda narodu!“

Nekako u isto vrijeme, u Jazovki na komemoraciji tamošnjim žrtvama križnog puta, pod pokroviteljstvom predsjedcnice RH, s govornice  jasno i glasno čulo se i vidjelo zazivanje „lijepog i starog hrvatskog pozdrava“  - Za dom spremni! Notorni Zlatko Hasanbegović, saborski  zastupnik je kao i lani na istom mjestu izjavio da je „zakonodavna dužnost poništiti 22. lipnja kao državni blagdan, čime će se steći pretpostavke za istinsko nacionalno pomirenje“. Ukidanju Dana antifašističke borbe  sklon je bio i Andrija Hebrang, izaslanik predsjednice Republike.

Bobetko nije bio pripadnik Odreda

MATIJA POSAVEC, međimurski župan, izaslanik predsjednice na proslavi u Brezovici, rekao je da je besmislena podjela na one koji su za antifašizam i koji su za Domovinski rat jer jedno ne isključuje drugo. Govor izaslanika premijera, ministra pravosuđa DRAŽENA BOŠNJAKOVIĆA prekidan je zvižducima i povicima negodovanja, kada je u svojem izlaganju upozorio i na nedostatke države koja je nastala iz antifašističke borbe. Također, potnecirao je kako je i prvi hrvatski predsjednik, dr. Franjo Tuđman, jedan od simbola hrvatskom doprinosu otporu nacizmu i fašizmu te da je general Janko Bobetko, zapovjednik operacija u Domovinskom ratu bio „pripadnik Odreda“. Tu „činjenicu“ propagirali su i neki hrvatski mediji kao i floskulu kako je Sisački partizanski odred bio „prvi odred u okupiranoj Europi“. Na znanje i  -  ravnanje:  Janko Bobetko nije bio pripadnik Sisačkog partizanskog odreda. Nije to bio prvi partizanski odred u okupiranoj Europi, niti prvi antifašistički odred u Europi (kako tvrdi general Janko  Bobetko u svojoj knjizi „sve moje bitke“, a ni „prvi oružani odred antifašista u porobljenoj Europi“ (što je proglasio prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman, 1993. godine, na Dan antifašističke borbe. Taj dan (22. lipnja 1941. godine), jamačno nije ni dan  „početka ustanka“ u Hrvatskoj, kako se dugo govorilo. Prve oružane borbene grupe u okupiranoj Europi pojavile su se još 1939. godine u okupiranoj Poljskoj, onda u Norveškoj, francuskom Pokretu otpora, zemljama Beneluksa, u Grčkoj…

Prvi u Hrvatskoj i Jugoslaviji

Podsjetimo, na sam dan napada na Sovjetski Savez, 22. lipnja 1941. godine, sisački komunisti, izbjegavši hapšenje, osnovali su prvi partizanski odred u Hrvatskoj i Jugoslaviji. Kroz odred za tri mjeseca koliko je djelovao, prošlo je 77 boraca  -  72 su bili Hrvati, tri Srbi i dva Slovenci. Među njima bilo je i žena. Polovica ih je poginula (39), desetorica su proglašena narodnim herojima, trojica su bili španjolski dobrovoljci. Nakon što je preživio dvije ustaške ofenzive, odred se 21. rujna prebacio preko Save u Baniju i tamo spojio s njihovim borcima, donesavši im znatan višak svoga oružja. Uvjerivši tamošnje Srbe da se i Hrvati bore protiv ustaša, ustanak je u Baniji dobio novi polet, četnička propaganda protiv Hrvata nije mogla više uspjeti.


 

Bojan Mirosavljev