Gornji Sjeničak BLISTAVI BORBENI PUT PDF Ispis E-mail

Polaganjem vijenaca ispred spomenika brigadi, te odavanjem počasti poginulim borcima i evociranjem sjećanja na trnovit ratni put, obilježena 76. obljetnica formiranja 13. proleterske NOU brigade „Rade Končar“

 

 

Za kišovitog vremena i studeni, susretom boraca i brojnih poklonika antifašizma iz Karlovačke i Zagrebačke županije i Grada Zagreba, Slovenije i Bosne i Hercegovine u Gornjem Sjeničaku (ali i na Žumberku) obilježena je 76. obljetnica formiranja 13. proleterske NOU brigade „Rade Končar“. Evocirana su sjećanja, odana počast poginulim partizanima i položeni vijenci na nedavno obnovljeni spomenik brigadi. Dakako, bilo je riječi i o aktualnoj političkoj situaciji i položaju antifašizma u društvu.

O ratnom putu brigade kazivao je PETAR RAIĆ, predsjednik Sekcije 13. proleterske brigade „Rade Končar“ pri SABA RH, koji je među inim podsjetio da je 7. studenog 1942. u Gornjem Sjeničaku od 1. proleterskog bataljuna Hrvatske i Žumberačko-pokupskog NOP odreda formirana brigada. U brigadi borilo se oko deset tisuća boraca, od kojih je svaki četvrti dao život za slobodu i ostao na njenom borbenom putu  -  dugom 17.500 kilometara. U redovima brigade borilo se više od 400 žena. Iz svojih redova brigada je iznjedrila 17 generala i 15 narodnih heroja. Brigada je primila najveća priznanja za ratne zasluge i nosila slavno ime  -  proleterska, te ime Joispa Kraša, a kasnije Rade Končara. U Žumberku je brigada, zbog uspjeha postignutih u borbama, proglašena udarnom. Na dužnost prvog komandanta brigade potavljen je Ante Banina. Međutim, zbog ranjavanja, brigadu je na njen ratni put poveo Rade Bulat.

Udruženim borbenim akcijama hrvatskih i slovenskih partizana u Žumberku i Beloj krajini, kako je spomenuo Raić, onemogućeno je talijanskim divizijama da sudjeluju u četvrtoj i petoj neprijateljskoj ofenzivi protiv glavnih snaga Narodnooslobodilačke vojske i partizanskih odreda. Zajedno sa slovenskim brigadama borila se protiv ustaških, talijanskih i belogardističkih snaga. Trinaesta proleterska je po naređenju vrhovnog komandanta Tita, početkom studenog 1943. otišla  u Bosnu u sastav 1. proleterske divizije nastavljajući borbeni put (banjalučka i drvarska operacija) kroz Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru prema  Srbiji. Sudjelovala je i u beogradskoj operaciji i na Srijemskom frontu, te u progonu neprijatelja prema Zagrebu, gdje je završila svoj borbeni put.

Član Odbora za njegovanje ratnih tradicija pri SABA RH, STJEPAN ŠAFRAN osvrnuo se na revidiranje povijesti. „Danas smo svjedoci beskrupulouznog, diskriminatorskog odnosa države i politike prema civilizacijskim vrijednostima antifašitičke borbe i postignućima brojnih generacija u izgradnji zemlje. Vlasti i državne institucije sve čine da mladim generacijama partizane i Tita prikažu kao zločince, a ustaše i druge kvislinge kao borce za slobodnu Hrvatsku“. To više nije revizija povijesti Drugog svjetskog rata, „to je najveća sramota ovih hrvatskih vlasti. Danas se nad hrvatskim društvom nadvio crni oblak neofašizma sa neskrivenim ustaštvom. To ne smijemo mirno gledati. Povežimo sve napredne demokratske snage u jedan front borbe za ravnopravnost ljudi bez obzira na naciju i vjeru, za objektivnu povijesnu istinu o karakteru NOB-a“, zaključio je Šafran.


Bojan Mirosavljev