ONE SU PROBIJALE LED PDF Ispis E-mail

U Hrvatskoj, uoči samoga Drugog svjetskog rata žene su se uključile u ilegalni rad, bile zatvarane i mučene. Mnoge već prve godine okupacije odlaze u partizane, ali znatan ih broj ostaje u pozadinskoj ilegali. One su prikupljale informacije, sakrivale i prevodile antifašiste u partizane, sakupljale i prenosile borcima hranu i sanitetski materijal. Bile su u stalnoj životnoj opasnosti.

Mnoge od njih nisu dočekale pobjedu nad fašizmom ni izjednačavanje svojih prava s muškarcima, pravo da budu birane, da se obrazuju. Nisu dočekale 1945. godinu, da prvi put u povijesti, na osnovu odluke Trećeg zasjedanja ZAVNOH-a, na izborima glasuju.

U borbi žene postaju punopravni članovi društva i dokazuju svoje sposobnosti na svim poljima života i rada. Josip Broz Tito je na prvoj Zemaljskoj konferenciji AFŽ-a 1942., rekao da se ponosi ženama jer su u „natčovječanskoj borbi dale toliko života i primjera heroizmu“. Vladimir Nazor im se divio jer su uvijek pokazivale „nevjerojatnu ustrajnost i hrabrost“. Msgr. Svetozar Rittig je istaknuo „da nije bilo suradnje požrtvovane borbene žene ne bi ni danas mogli djelo našega narodnog oslobođenja slaviti kao trijumf cjelokupnog naroda“. Vladimir Bakarić je u govoru na Prvom kongresu AFŽ-a Hrvatske u Zagrebu 1945., uz ostalo rekao: „Žene su kod nas nosile teret rata jednako kao i svaki građanin ove zemlje. Žena je pokazala do sada jedan neviđeni heroizam, jednu neviđenu svijest koja joj je dala pravo da danas ona bude ne samo ravnopravni građanin nego građanin s kojim ćemo se mi još ponositi“.

U Narodnooslobodilačkom ratu Hrvatske je sudjelovalo 43.000 žena, od toga je 4.579 poginulo, 1.898 je ratnih invalida, dok su 772 žene nositeljice Partizanske spomenice 1941. Narodnim herojima proglašeno je osamnaest žena iz Hrvatske: Rajka Baković, Olga Ban, Anka Berus, Persa Bosanac, Anka Butorac, Nada Dimić, Kata Dumbović, Ljubica Gerovac, Milanka Kljajić, Dragica Končar, Milka Kufrin, Anka Pađen, Kata Pejnović, Smilja Radošević-Pokrajac, Ivanka Trohar, Savka Javorina, Sonja Marinković i Marija Vidović-Abesinka.

U socijalističkoj Hrvatskoj redovito je obilježavan Međunarodni dan žena, no s vremenom je izgubio svoj politički naboj i pretvorio se u pučku proslavu s elementima Majčin dana. Ujedinjeni narodi proglasili su 1975. godinu - međunarodnom godinom žena i postali pokroviteljem. Generalna skupština UN prihvatila je 1977. Rezoluciju kojom se proglašava Dan ženskih prava i međunarodnog mira UN-a.

Režim Franje Tuđmana nije tolerirao niti obilježavanje Dana žena. Bilo je pokušaja da se 8. ožujak proglasi komunističkim praznikom i zamijeni Valentinovom. Danas, u Hrvatskoj osim lijevih političkih stranaka, udruga antifašističkih boraca i antifaista, te nekih ženskih i nevladinih udruga - 8. ožujak kao međunarodni dan žena službeno se ne obilježava. U našem neoliberalnom kapitalizmu namjerno je zanemaren i marginaliziran, baš zato što u svom korijenu ima crvenu boju koja desničare iritira. Ipak, posljednjih godina se žene (ali i muškarci) vraćaju tom danu, pa makar zasad i u znaku toliko sumnjive nostalgije. Raduje činjenica da je u Hrvatskoj sve više ženskih organizacija i akcija koje u novim okolnostima inzistiraju na afirmaciji žena i suprotstavljanju zastrašujućim tendencijama konzervativizma.

Vlada Republike Hrvatske nastoji (više deklarativno) raditi na izjednačavanju vrijednosti kad je u pitanju ravnpravnost žena, sa stvarnom osviještenošću uloge žena u društvu, na povećanju njihove zastupljenosti u političkom, poslovnom i znanstvenom životu zemlje. Politička korektnost ne znači i ravnopravnost spolova, što danas počinju osjećati i muškarci. Osim vlasti i poslodavaca, na meti „ženske politike“ morale bi se naći i stranke koje kao posrednice društvenih interesa i vlasti ne smiju zaspati na lovorikama zakona o ravnopravnosti, ali i sindikati. Hrvatska tek treba doći do točke razvoja u kojoj će najveći problem oko ravnopravnosti spolova biti jednake plaće ili broj političarki u prlamentu. U ovom trenutku mnogo je važnije da žene ne budu diskriminirane, ne kao žene, nego kao ljudi. Unatoč zakonskoj jednakosti, statistike su nas i na ovogodišnji Dan žena podsjetile da se ženama i danas događaju nepravde.