Održan marš Besmrtnog partizanskog odreda PDF Ispis E-mail

Savez antiašističkih boraca i antifašista RH organizirali su na Dan oslobođenja Zagreba, 8. svibnja, antifašističku povorku pod nazivom ‘Besmrtni partizanski odred’.

Sudionici povorke, koja je krenula od Trga žrtava fašizma centrom Zagreba prema Trgu Republike Hrvatske (bivšem Trgu maršala Tita), nosili su portrete svojih bližnjih koji su bili sudiocima NOR-a ili su se borili protiv fašizma. Povorku, u kojoj je bilo oko 300 sudionika, predvodili su predsjednik Saveza Franjo Habulin i članovi Saveza, među kojima je bio i veleposlanik Ruske Federacije Anvar Azimov.

Ispred HNK-a, organiziran je prigodni program uz govore i pjesme, a pušteni su i baloni koji su simbolizirali 74. godišnjicu oslobođenja Zagreba i Dan pobjede. Kako je rekao Franjo Habulin, predsjednik Saveza, ovim maršem obilježeni su Dan oslobođenja Zagreba, Dan pobjede nad fašizmom i Dan Europe. Da nije bilo pobjede nad fašizmom, ne bi bilo ni Dana Europe - rekao je Habulin


- Danas ima onih koji kažu da je ulaskom partizana Zagreb okupiran od Jugoslavenske armije. Kažu da hrvatski građani nisu smjeli govoriti hrvatski, da nismo smjeli izvoditi hrvatsku himnu. Čiste laži. Zagreb je 8. svibnja okupiran samo za simpatizere ustaškog režima NDH koji je četiri godine činio masovne zločine prema nevinim građanima Hrvatske. Za sav ostali demokratski svijet Zagreb je osvanuo slobodan, oslobođen nacifašističke okupacije, oslobođen od domaćih kvislinga koji su bili sluge okupatora - dodao je on.

- Iako slavimo značajnu obljetnicu za ovaj grad i zemlju, revizionisti i simpatizeri ustaštva obmanjuju hrvatske građane, a posebno mlade koji nisu imali priliku proučavati povijest Drugog svjetskog rata i NOB-a. Ovo je odgovor njima i istina koju hrvatski građani moraju čuti i moraju znati. Osim maršem želimo odati počast i izraziti zahvalnost onima koji su u toj borbi dali najvrednije što su imali – svoje živote. Kad gledamo ove slike, gledamo mlade ljude; svaki od njih je drugačiji, imao je svoj život, svoju sudbinu, svoju obitelj. Međutim imali su nešto zajedničko; imali su duh zajednički duh težnje prema slobodi i bili spremni žrtvovati sebe i dati život za slobodu - poručio je Habulin i zahvalio svima koji su dali ogroman doprinos u konačnom slamanju fašizma.


Veleposlanik Azimov naglasio je da se marš u Zagrebu, koji se održava i u više od 90 zemalja svijeta s milionima sudionika, ima veliko političko značenje.

- To je dan sjećanja za one kojima smo dužnici u današnjem vremenu. Naš dug je sjećati se vojnika Crvene armije, jugoslovenskih partizana i vojnika drugih zemalja koje su slomile kičmu fašizmu i oslobodile Europu. Današnji su antifašisti u Hrvatskoj, Srbiji i drugim zemljama čast i savjest današnjeg svijeta. Veleposlanik Azimov naveo je da će se na Dan pobjede, 9. svibnja u Moskvi i drugim gradovima okupiti milioni ljudi i dodao da je samo u Hrvatskoj poginulo 10.000 pripadnika Crvena armije. Azimov je najavio da će na Dan pobjede biti otkriven spomenik u Gunji u čast dvojice poginulih pilota.

- Sa žaljenjem u zadnje vrijeme pratimo historijski revizionizam, umanjivanje uloge partizana i SSSR-a u pobjedi, a istovremeno veličanje fašizma koji se naziva herojskim. Izjednačavaju se komunizam i fašizam kao totalitarizmi - rekao je Azimov, ističući da će oni koji su se zajedno borili protiv fašizma ponovo biti zajedno i boriti se protiv zajedničkog neprijatelja, a to je terorizam.

Prisutnima se u ime mladih antifašista obratio i Aleksandar Dolić, ističući loše stanje u Hrvatskoj 1990-ih za što veliku zaslugu imaju HDZ, SDP, a posebno Franjo Tuđman.

Vilim Matula i Dubravka Ostojić recitirali su stihove iz poeme ‘Jama’ Ivana Gorana Kovačića i pročitali imena narodnih heroja koje je dao Zagreb. Partizanski zbor i troje članova ruskog udruženja Kalinka iz Međimurja otpjevali su repertoar borbenih partizanskih pjesama. Među okupljenima bili su i članovi delegacije Sekcije Prve proleterske divizije na čelu sa Zlatkom Duplančićem. Oni su ranije tokom dana, zajedno sa svojim domaćinima iz Saveza, položili vijence u Vrbovcu gdje je poginulo preko 160 pripadnika Divizije.