SABA RH PDF Print E-mail

ODRŽANA IZBORNA SKUPŠTINA SAVEZA ANTIFAŠISTIČKIH BORACA I ANTIFAŠISTA RH

Za predsjednika izabran Franjo Habulin

U Zagrebu je 14. prosinca 2019. održana Izborna skupština Saveza antifašističkih boraca i antifašista RH na kojoj su prihvaćeni programski i financijski izvještaj za proteklo mandatno razdoblje 2015-2019, Programski zadaci SABA RH u mandatnom razdoblju 2020-2023, Program rada i Financijski plan za 2020. godinu, te su izabrani predsjednik SABA RH, članovi Predsjedništva, Nadzornog odbora, članovi Savjeta SABA RH i likvidator.

Izabrani članovi upravnih tijela SABA RH

Na temelju prijedloga županijskih zajednica i saveza za kandidate za predsjednika SABA RH istaknuti su Franjo Habulin, predsjednik u u mandatu 2015 – 2019. i Zoran Restović, predsjednik Zajednice udruga antifašističkih boraca i antifašista Šibensko-kninske županije. Članovi Izborne skupštine SABA RH izabrali su Franju Habulina za novog predsjednika SABA RH. Na prijedlog županijskih zajednica i saveza za potpredsjednike Saveza izabrani su: za antifašističke udruge s područja Dalmacije Joso Štulina, s područja Istre Edo Jerman, s područja Primorsko-goranske regije Dinko Tamarut s područja regije Sjernozapadne Hrvatske Anica Desnica, s područja Zagrebačke regije Vladimir Augustić i s područja regije Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema Lazo Đokić.

Neprimjeren je odnos državnih institucija prema antifašističkim organizacijama

U raspravi o radu i položaju SABA RH i antifašista, te uopće o ulozi antifašizma u Hrvatskoj članovi Izborne skupštine kritički su iznijeli svoje stavove. Odnos prema antifašizmu kao civilizacijskoj vrijednosti i društveni status Saveza, zajednica i udruga antifašističkih boraca i antifašista u Republici Hrvatskoj krajnje je zabrinjavajući, ocjenjeno je u raspravi. Svjedocima smo sve veće eskalacije neofašističkih ispada organiziranih i neorganiziranih skupina i pojedinaca, uključivo i nekih stranaka i ponekih udruga nastalih iz Domovinskog rata. Negativna društvena klima više od dva i pol desetljeća usmjerena je na minimiziranje, pa čak i kriminaliziranje NOB-a. Antifašistički borci se nerijetko prikazuju kao zločinačka komunistička vojska, uz istodobno veličanje ustaša i domobrana, kao rodoljuba i istinskih boraca za Hrvatsku. Na toj osnovi gradi se i odnos prema spomen obilježjima i njegovanju tradicija antifašizma.