Holokaust PDF Print E-mail

NAJMRAČNIJI DIO SVJETSKE POVIJESTI

U povodu Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta i sprječavanje zločina protiv čovječnosti, hrvatska se Vlada pridružila obilježavanju 75. obljetnice oslobođenja koncentracijskog logora Auschwitz-Birkenau. „Trebamo se prisjetiti i zloglasnog ustaškog logora Jasenovac u kojem su ubijene tisuće pripadnika židovskog i drugih naroda, kao i hrvatskih antifašista i demokrata“, priopćeno je, među inim iz hrvatske Vlade

 

Auschwitz-Birkenau bio je najveći od njemačkih koncentracijskih logora i onaj u kojem je najvše ljudi ubijeno. Jedini je očuvan kakav je bio kad su ga Nijemci napustili pred nadirućom Crvenm armijom. Bio je dio goleme i nemilosrdne mreže konc-logora uspostavljenih u sklopu Hitlerova „konačnog rješenja“ istrebljenja deset milijuna europskih Židova. Ondje je ubijeno više od 1,1 milijun ljudi. Prije 75 godina, 26. siječnja 1945., sovjetska 322 streljačka divizija prodrla je, potiskujući njemačke trupe, u poljski grad Oswiecim (njemački: Auschwirtz), a dan kasnije je oslobodila najveći europski koncentracijski logor Auschwitz-Birkenau, namijenjen prvo Poljacima, Rusima i Romima, a od 1942., gotovo isključivo Židovima. Tu su svi koji su bili kadri raditi, uz oskudnu prehranu, služili kao robovi (registrirano ih je oko 405.000, od kojih je oko 340.000 skapalo od iznemoglosti, bolesti ili medicinskih eksperimenata). Svi ostali ubijeni su cijanovodikom u plinskim komorama i spaljeni u krematoriju. Preživjele zatočenike (oko 56.000) Nijemci su potjerali na „marš smrti“, pješice kroz snijeg do logora na zapadu, ali nisu stigli pobiti preostalih oko 7200 nesposobnih za pohod, pa su ih sovjetski vojnici oslobodili, a logor je ostao kao mračno materijalno svjedočanstvo holokausta. Obaviješten o onome što je u logoru zatečeno, zapovjednik savezničkih snaga u Europi, general Dwight Eisenhower, posjetio je logor 12. travnja. Filmskim snimateljima, pozvanim da dođu u logor, Eisenhower je naložio: „Snimite sve ovo jer će doći dan kad će neki kurvin sin tvrditi da se ovo nikad nije dogodilo“!

Oslobođenje logora u kojem je ubijeno više od milijun ljudi, bio je kraj najmračnijeg perioda u europskoj i svjetskoj povijesti“, kazao je premijer Hini nakon dolaska u Poljsku, gdje je s više od 20 šefova država i vlada sudjelovao na obilježavanju 75. godišnjice oslobođenja koncentracijskog logora Auschwitz-Birkenau. „Svijest i obrazovanje mladih o povijesnim strahotama, a osobito o Holakaustu, ključno je kako bi i sadašnje i buduće generacije gradile društvo u kojem nema mjesta isključivosti, netoleranciji i nasilju. Neizreciva bol Auschwitza i mnogih drugih nacističkih logora obvezuje nas da se svakim takvim pokušajima, kao i svim oblicima diskriminacije i mržnje snažno odupremo i zauzmemo za vrijednosti mira, tolerancije i dijaloga“, rekao je Plenković.

Na Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta i sprječavanja zločina protiv čovječnosti hrvatska se Vlada pridružila obilježavanju 75. obljetnice oslobođenja logora Auschwitz-Birkenau. Milijuni žrtava Holokausta trajna su opomena čovječanstvu na katastrofalne posljedice zločinačkih ideologija rasizma i antisemitizma, ali i obveza sadašnjim i budućim generacijama da grade društvo u kojem nema mjesta isključivosti, netoleranciji i nasilju, priopćeno je iz hrvatske Vlade. Dužnu počast žrtvama Holokausta, strašnom genocidu u kojem je ubijeno oko šest milijuna Židova, odajemo i svakom prilikom kada kao pojedinci ili kao zajednica ustanemo protiv bilo kojeg oblika diskriminacije i zauzmemo se za vrijednosti ravnopravnosti i dijaloga. To nas uči svijetli primjer 117 hrvatskih Pravednika među narodima, koji su izložili vlastite živote da bi spašavali svoje sugrađane židovske vjere, i to je civilizacijski kriterij po kojem će se ocjenjivati i naša generacija“, navodi se u priopćenju te dodaje: „Negiranje zločina negiranje je čovjeka i njegove ljudskosti. To je i negiranje svih europskih vrijednosti i temeljnih ljudskih prava. Neizreciva bol Auschwitza i mnogih drugih nacističkih logora obvezuje nas da se svim takvim pokušajima snažno odupremo. Na Meunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta trebamo se prisjetiti i zloglasnog ustaškog logora Jasenovac u kojem su ubijene tiusće pripadnika židovskog i drugih naroda, kao i hrvatskih antifašista i demokrata. Kao što je tragedija nacističkog logora Auschwitz-Birekanu prekretnica u našoj zajedničkoj europskoj povijesti i kao što je sjećanje na tu tragediju dio europskog identiteta, tako je i Jasenovac bolan i tragičan dio hrvatske povijesti, a trajni spomen i oštra osuda tog zločina dio su naše kulture sjećanja i zalog naše europske budućnosti“.

U vrijeme kada se u Hrvatskoj potencira povijesno neutemeljena teza o zajedničkoj osudi „svih totalitarnih ideologija“ (što je eufemizam za izjednačavanje nacifašizma i komunizma), dok traju prijepori oko karaktera NDH … - premijer Plenković i njegova Vlada u povodu Dana sjećanja na Holokaust, što ohrabruje, izrekli su ono što treba reći. Vjerujemo da će se u budućnosti zbog veličanja ustaštva u Hrvatskoj kažnjavati i netko tko nije Kinez. (Zbog pjevanja ustaških pjesama za vrijeme televizijskog prijenosa utakmice hrvatske rukometne reprezentacije u kafiću nedaleko Imotskog – žurno je procesuiran i dobio izgon iz Hrvatske na tri mjeseca Sze Yat Lung, poznat po tome što se predstavlja „kao ustaša“).

Polaganjem 75 karanfila žrtvama Holokausta na zagrebačkom Trgu žrtava fašizma iskazala je počast i Antifašistička liga Hrvatske. Zoran Pusić, predsjednik ALH kazao je da bi mnoge državnike trebalo podsjetiti da oslobađanju društva od mržnji i predrasuda koje mogu voditi do raznih „auschwitza“ značajno doprinosi pošteno suočavanje s prošlošću i odlučno suprotstavljanje onima koji mržnju i predrasude potiču kao sredstvo u borbi za vlast.

Bojan Mirosavljev