Svetičko Hrašće PDF Print E-mail

OBLJETNICA KARLOVAČKE BRIGADE

U povodu 76. obljetnice osnutka upriličen komemorativni skup, položeni vijenci podno spomenika palim borcima i žrtvama fašističkog terora i na grobnicu pokopanih istarskih partizana, te evocirana sjećanja na borbeni put te partizanske jedinice

 

 

Sastav novoformirane Karlovačke brigade činili su borci i rukovodioci Prvog karlovačkog odreda. Na dan formiranja, 5. ožujka 1944., imala je 640 boraca - 595 ih je bilo s teritorija Karlovačkog kotara, a čak 93% bili su Hrvati. Brigada je imala četiri bataljuna od kojih je svaki imao po dvije čete i mitraljeski vod, a imala je još i četu za vezu, prateću četu, minerski vod, štapski vod, sanitetski vod i intendanturu. Za komandanta imenovan je Franjo Molek, a za komesara Petar Erdeljac. Mjesec dana nakon formiranja brigada je pupunjena sa 280 boraca iz Istre, a značajan priljev boraca bilježi se u drugoj polovici 1944., kada je Tito proglasio amnestiju za pripadnike domaćih neprijateljskih formacija koji nisu počinili ratne zločine.

U povodu 76. obljetnice osnutka Karlovačke brigade u Svetičkom Hrašću upriličen je komemorativni skup, položeni su vijenci i zapaljene svijeće podno spomenika palim borcima i žrtvama fašističkog terora (spomenik je poprilično oronuo i potrebna mu je hitna sanacija) i na grobnicu pokopanih istarskih partizana, te evocirana sjećanja na borbeni put te partizanske jedinice. Uz članove Saveza udruga antifašista Karlovačke županije, antifašističkih udruga iz Samobora, Ozlja, Duge Rese i Zagreba, skupu su nazočili Biserka Vranić, gradska i županijska vijećnica iz Ozlja te Miroslav Delić, predsjednik Udruge antifašista grada Karlovca.

Do 1. svibnja 1944. godine brigada je bila u sastavu 8. kordunaške divizije, a od tada do kraja rata u sastavu 34. divizije. Brigada je 26. listopada 1944., dobila naziv - udarna. Bila je glavni nositelj oružane borbe na kralovačkom teritoriju. Borbeno je djelovala na području Karlovca, Ogulina, Vrbovskog i u Pokuplju, Turopolju, Žumberku, a povremeno i u Beloj krajini (u Sloveniji). Tijekom svoje borbene aktivnosti brigada je imala vidnih uspjeha. Ukupno je izbacila iz stroja 1379 neprijateljskih vojnika. Zaplijenila je mnoštvo naoružanja i opreme. Od rujna 1944., do siječnja 1945., sudjelovala je u oslobađanju Pokuplja i Turopolja i rušila željezničke pruge i cestovne komunikacije. Sudjelovala je u zauzimanju ustaško-domobranskih uporišta u Zdenčini, Brezovici, Mavračićima, Peščenici, Zamršju, Domogavoću, Lazini i više drugih mjesta. Istodobno je odbijala napade njemačkih, ustaških i domobranskih postrojbi i borbeno djelovala na željezničkoj pruzi Zagreb-Karlovac, prekidajući promet. U proljeće 1945., vodila je borbe na području Banije i sudjelovala u završnim operacijama za oslobođenje Korduna i Žumberka.

Ratni put je završen ulaskom u Karlovac 6. svibnja 1945. Značajnu ulogu brigada je imala u borbama za oslobođenje šireg karlovačkog područja - Duge Rese i Ozlja, kada su Druga i Treća armija NOV i POJ

u silovitom naletu oslobodili ovaj dio Hrvatske i dva dana nakon Karlovca oslobodile i Zagreb, 8. svibnja 1945. godine.

B. M.