Brezovica PDF Print E-mail

PRVI NAGOVJEŠTAJ ANTIFAŠISTIČKOG OTPORA U HRVATSKOJ

Istina je da su temelji hrvatske državnosti zadani na zasjedanju ZAVNOH-a i istina je da je ono što je izgrađeno na temeljima pobjede u Drugom svjetskom ratu bilo obranjeno u Domovinskom ratu. Dužnost nam je i obveza slijediti tu antifašističku tradiciju i narednih godina obilježavati Dan pobjede i Dan antifašističke borbe - poručio je izaslanik Predsjednika Republike i predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske FERANJO HABULIN

Zajednička proslava Dana antifašističke borbe i 75. obljetnica pobjede nad fašizmom i ove je godine protekla bez nazočnosti najviših državnih dužnosnika. Predsjednik Republike, predsjednici Sabora i Vlade poslali su izaslanike. Iako je prošle godine u Brezovici predsjednik Zoran Milanović objavio kandidaturu za predsjednika, ove ga godine nije bilo („otplovio je“ u dvodnevni posjet Crnoj Gori). U poruci povodom Dana antifašističke borbe, među inim, istaknuo je: „To je jedinstven događaj koji je sudionicima ustanka i svima koji su mu se priključili dao za pravo da se zovu antifašistička vojska. Dobro je tada pobijedilo zlo“. Njegov izaslanik bio je Franjo Habulin, predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske koji je upozorio na povijesni revizionizam te kritizirao odluku Visokog prekršajnog suda o uskliku Za dom spremni na početku pjesme „Bojna Čvoglave“, istaknuvši kako je ona protivna duhu zakona i Ustavu RH. Istaknuo je kako se u Brezovici okupila skupina heroja koja je formirala prvi antifašistički odred i koja je Hitleru prva rekla „NE“! „Oni su bili dokaz da njihovi ideali i sloboda vrijede više od njihovih života i nije slučajno da se Dan Europe utemeljio upravo na dan kapitulacije fašističke Njemačke. Javlja se novi revizionizam, ali nas on ne smije smesti. Na temelju ideja nacifašizma stvorena je i NDH, što je najveće zlo koje se moglo dogoditi u Hrvatskoj. Ono što je bilo ne smije se više ponoviti“, naglasio je i upozorio kako se danas „notorni zločinci promoviraju kao domoljubi, čemu se moramo oduprijeti. Moramo slijediti svijetle antifašističke tradicije i u Jasenovcu mora biti jedna kolona“, poručio je Habulin, koji je svoj govor završio partizanskim ratnim pozdravom „Smrt fašizmu - sloboda narodu“.

Kao izaslanik hrvatske Vlade i premijera Andreja Plenkovića praznik je čestitao ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, koji je rekao kako se uprvo zbog oružanog otpora nacističkom poretku Hrvatska svrstala među pobjednice Drugog svjetskog rata. Na taj dan počeo je organizirani otpor hrvatskog naroda fašizmu, pa je to važan datum naše povijesti“, ustvrdio je Bošnjaković. Započela je time, dodaje, oslobodilačka borba na ovim prostorima u kojoj je sudjelovalo oko 23o.000 Hrvata, koji su na svom teritoriju stvorili 52 brigade, 17 divizija i pet od ukuno 17 korpusa. No, upozorio je, danas se na političkoj sceni pojavljuju ljudi koji iskrivljuju povijest, čemu se treba oduprijeti. Kao potvrđene antifaiste i domoljube spomenuo je prvog hrvatskog predsjednika Franju Tuđmana i generala Janka Bobetka „koji se priključio prvom partizanskom odredu (Bobetko nije bio pripadnik Odreda, op- a.). Nikako ne možemo dovoditi u pitanje antifašizam, to je dio hrvatske povijesti na koji možemo i moramo biti ponosni. Dio te povijesti je i ono što osuđujemo, što je loše, a to je NDH gdje su ljudi stradavali jer su bili drugačije vjere ili su imali drugačije mišljenje. Tužno je što 2020. godine na političkoj sceni vidimo ljude koji ne razumiju povijest. Stoga se s ovog mjesta u ime institucija ograđujem od svih onih koji pokušavaju povijest prikazati na drugaičji način, pokušavajući ju krivotvoriti, koji pišu morbidne poruke manjinama, koji izazivaju pozdravima iz NDH. Republika Hrvatska je zemlja pobjednica i antifašizam je u temeljima moderne Hrvatske. O tome je u svojim izvorištima rekao i Ustav RH“, zaključio je Bošnjaković.

Da je u Drugom svjetskom ratu hrvatski narod potvrdio svoje antifašističko lice, konstatirala je i izaslanica Sabora i njegova predsjednika Gordana Jandrokovića, saborska zastupnica Željka Josić. Preko društvenih mreža, predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković poručio je da „antifašizam ostaje vrijednost za koju se Republika Hrvatska zauzima i koja je potvrđena u Ustavu i Deklaraciji o antifašizmu Hrvatskog sabora“. Podsjećamo, europska stvarnost pokrenula je Hrvatski sabor da 13. travnja 2005. godine, donese „Deklaraciju o antifašizmu“, u kojoj se naglašava „visok doprinos hrvatskog naroda u borbi protiv fašizma“ (uz ignoriranje bitnog doprinosa hrvatskih Srba, ostlih naroda Jugoslavije i Titovog vodstva). Nakon što su petnaest godina rušili svaki partizanski spomen, u Deklaraciji pozivaju „na trajnu afirmaciju i njegovanje antifašističkih vrijednosti, te zaštitu i očuvanje stečevina antifašizma…, očuvanje dostojanstva i skrbi nad sudionicima antifašističke borbe“… Saborska deklaracija je danas mrtvo slovo na papiru…

Domoljubi iz 1941. godine koji su sa slabim naoružanjem jurišali na fašiste nisu se bitno razlikovali od domoljuba koji su sa slabim naoružanjem 1991. branili svoje domove od brojnijeg i bolje naoružanog srpskog agresora“, istaknula je sisačka gradonačelnica Kristina Ikić Baniček. Kritizirala je Visoki prekršajni sud zbog odluke da se uzvikivanje ustaškog pozdrava „Za dom spremni“ na početku pjesme „Bojna Čavoglave“ ne može podvesti pod prekršaj iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Tom je sudu, rekla je, potreban popravni iz poznavanja vrijednosti koje su sagradile današnju Hrvatsku. Na popravni bi, dodala je, trebali i „neki članovi dosadašnje Vlade, mnogi kandidati za Hrvatski sabor, neki visoki crkveni dužnosnici, neke udruge koje vole hodati, ali i poneki urednik s javne televizije“.

Osim više stotina poklonika antifaizma i preživjelih partizanskih veterana skupu u Brezovici su prisustvovali bivši predsjednici RH Stjepan Mesić i Ivo Josipović, gradonačelnik Zagreba Milan Bandić, predsjednica Skupštine Sisačko-moslavačke županije Ivanka Roksandić, čelnik SDP-a Davor Bernardić, varaždinski župan Radimir Čačić, predstavnici HAZU-a, veleposlanici i izaslanici stranih veleposlanstava, izaslanik Ministarstva obrane general Drago Matanović. Bili su i zastupnik romske manjine Veljko Kajtazi, SDP-ovci Rajko Ostojić, Gordan Maras, bivši SDP-ovac Bojan Glavašević, GLAS-ovac Goran Beus Rihtenberg i GLAS-ovka Anka Mrak Taritaš, Mirando Mršić iz Demokrata, SDSS-ovci Milorad Pupovac i Boris Milošević, Silvano Hrelja (HSU), petrinjski gradonačelnik Darinko Dumbović, predsjednik Saveza društva „Josip Broz Tito“ Hrvatske Jovan Vejnović, predsjednik Antifašističke lige Hrvatske Zoran Pusić… Uz spomenik Prvom partizanskom odredu, rad kipara Želimira Janeša, položen je zajednički vijenac Predsjednika Republike, SABA RH, Hrvatskog sabora, Vlade i Hrvatske vojske. Cvjetove su položila i svijeće zapalila izaslanstva Zagreba, Sisačko-moslavačke županije, Grada Siska, stranih veleposlanika u Hrvatskoj, HAZU-a te drugih organizacija i udruga. Financijska sredstva namijenjena za vijence bit će uplaćena za obnovu Spomen obilježja u šumi Brezovica. U kulturno-umjetničkom programu (moderator Dubravko Sidor, kazališni umjetnik) sudjelovali su, među inim i pjevački zbor KUD-a „Ivan Goran Kovačić“ iz Siska.

Za razliku od obilježavanja „križnog puta“ kada su se „cijeli dan“ vrtili prijenosi misa, dokumentarni filmovi i posebne emisije, osim izravnog prijenosa iz Brezovice na HRT-u nije bilo spomena. Komentator izravnog prijenosa na HRT-u je za Sisački partizanski odred kazao da je ujedno i „prva antihitlerovska postrojba u Europi“ (netočno, op. s.), a ta tvrdnja čula se i na pojedinim radio-postajama. U središnjem Dnevniku Nove TV, rečeno je o formiranju i prve partizanske BRIGADE, umjesto odreda. Nisu se iskazali ni tiskani mediji. Primjerice, u jednom od najtiražnijih dnevnih listova, događaj u Brezovici nije uopće spomenut. Očito, u današnjoj Hrvatskoj nastoji se zanemariti državni praznik - 22. lipanj (kao) Dan antifašističke borbe. Revidira se i prekraja povijest, kako bi se neracionalno ustupilo mjesto NDH i ustašama, te se njih predstavilo, kako je ocijenio komentator jednih dnevnih novina, „te se njih predstavilo kao istinske borce za hrvatsku stvar“. Hrvatska se ne treba sramiti (svog) antifašizma, ali se antifašizam u mnogočemu treba sramiti (ovakve) Hrvatske, kao što je onomad kazao povjesničar Hrvoje Klasić.

Bojan Mirosavljev