Poruke PDF Print E-mail

DRAGANA JECKOV, saborska zastupnica

Za saborskom govornicom u slobodnom govoru osvrnula se na činjenicu da ulice širom Hrvatske nose imena pripadnika ustaškog pokreta. Navela je da u Bjelovaru, Pakoštanima, Slavonskom Brodu, Pagu, Vinkovcima, Bilicama, Čačincima i Zagrebu postoje ulice Mile Budaka, 10- travnja, Franje Nevistića, Ivana Oršanića i Julija Makanca. Zastupnica je podsjetila javnost na poznate detalje iz biografija zloglasnih funkcionera po kojima nazivi nekih ulica i dalje nose ime, iako je to u suprotnosti s Ustavom RH. Poziv iz medija, prosvjedi nevladinih udruga, traženje antifašista da se nazivi maknu - ništa od toga nije dalo rezultate. Čak ni odluka Ustavnog suda, da je nazvati ulicu po 10. travnju neustavno i nezakonito, nije provedena. To ime i dalje nosi ulica u mjestu Slatinski Drenovac, općina Čačinci, rekla je Jeckov.

 

 

NATAŠA MATAUŠIĆ, povjesničarka

Sve revizionističke priče o tome kako je Dječji logor u Sisku ustvari bio dom za nezbrinutu djecu su netočne. Po uvjetima u kojima su ta djeca živjela, u žici, u totalnoj nebrizi onih koji su se trebali brinuti o njima, to je doista bio logor za djecu i to se nikad ne smije zaboraviti, rekla je u Sisku na promociji svoje knjige „Dijana Budisavljević -prešućena heroina Drugog svjetskog rata“. Često se zaboravlja da je u Sisku istovremeno postojao i sabirni logor za stanovništvo iz okolnih sela Banije, Korduna, Slavonije, pa čak i iz Like, u koji su dovođene cijele obitelji, a gdje su nakon trijaže sposobni muškarci i žene slani na prisilni rad u Njemačku i druge zemlje okupirane Europe. Velik broj njihove djece koja su nasilno od njih odvajana, ostajala su u logoru „na brizi“ hrvatskoj državi, tako da je broj djece u Sisku bio i puno veći, navela je Mataušić.

 

MIRJANA BILOPAVLOVIĆ, predsjednica UABA Pakrac – Lipik

Naše je članstvo uglavnom starije životne dobi, pa tako uz dvojicu sudionika Drugog svjetskog rata imamo djecu roditelja koji su tada bili antifašisti i koji su svoja uvjerenja prenijeli na novo pokoljenje. Nažalost, među nama još nema njihove unučadi, iz svoje osobne pozicije mogu reći da je danas oportuno zagovarati antifašizam, ali ne i aktivno raditi na tim uvjerenjima. Još uvijek nemamo društvenoga konsenzusa o onome što nam je važno, a antifašizam svakako spada u to. Svijet ga je odavno priznao za civilizacijsku vrijednost, pa zašto bismo onda mi morali izmišljati toplu vodu, kaže Bilopavlović.

 

IVO PEJAKOVIĆ, ravnatelj Spomen područja Jasenovac

Jedna od najvanijih funkcija Somen područja Jasenovac i jest edukacija, pa kroz naš rad pokušavamo da mlade generacije kroz posjet Spomen području Jasenovac više saznaju o tužnim sudbinama žrtava logora. Posjet takvim mjestima je bitan jer uvijek ostane u sjećanju učenicima, kao i poruke koje se odašilju kroz jedno sjećanje na povijest kroz činjenice da se ovakva povijest ne ponovi već da gradimo bolju budućnost.

(B.M.)