Banija – sinonim slobode govora PDF Print E-mail

Uništili su industriju i poljoprivredu.

Uništili su brodogradnju, kulturu i prosvjetu.

Opljačkali su i osiromašili zemlju.

HDZ je uništio Hrvatsku.

Ostao nam je jedino naš jezik, a krenuli su i na njega.

Evidentno je da mediji pokušavaju srušiti HDZ, a to se vidi otuda što Banovinu zovu Banija“, reči će na sjednici Predsjedništva HDZ-a potpredsjednica Europske komisije gospođa Dubravka Šuica, koja je ujedno i povjerenica za demografiju i demokraciju, zamislite, cijele Europe od Estonije do Portugala. Time je ta profesorica iz Dubrovnika jasno potvrdila da je izraz „Banovina“ politički nametnut projekt HDZ-a. „Banovina“ je trebala poslužiti „pohrvaćenju“ Banije nakon što je „Olujom“ izmijenjen njen nacionalni sastav. No, u svoje planove nisu ukalkulirali da je jezik živi organizam koji diše punim plučima, te njegovu slobodu samo privremeno može ugroziti politički pritisak. Bit će interesantno gledati kada novinari HTV-a otkažu poslušnost i othrvaju se političkom pritisku te počnu koristiti riječ „Banija“, koja tako postaje sinonim slobode govora na HTV-u, a i u Hrvatskoj, što će se neminovno dogoditi budući da nitko do sredine devedesetih nije koristio riječ „Banovina“. Takvo političko uplitanje u jezik s krajnijim ciljem njegova podvrgavanja ostvarenju političkih ciljeva svojstveno je jedino totalitarnim režimima i potpuno nespojivo s europskim vrijednostima koje bi povjerenica za demokraciju trebala promicati.

Time se opravdava skepsa onih koji su na vrijeme upozoravali, i prije formiranja „europske vlade“ na čelu sa predsjednicom Komisije von der Leyen, da je neprimjereno bilo kome iz HDZ-a povjeriti europske poslove, pogotovo one za demokraciju i demografiju. Pa to je smiješno. Oni demografski uništavaju zemlju, a posebno srpsku zajednicu koju su gotovo sveli na proklamiranih Tuđmanovih 3%. Od takve nečovječne, nedemokratske i antieuropske politike bježe i mladi Hrvati napuštajući s obiteljima zajednicu koja se temelji na privilegijama odabranih pripadnika nove klase bogataša nastale u ratu političkim odabirom.

Od potpredsjednice Dubravke Šuice, inače profesorice engleskog jezika, očekivalo bi se da u svojem tinelu, kako bi rekli Dubrovčani, na polici za knjige stoji i kapitalno djelo hrvatske lingvistike – „Rječnik hrvatskoga jezika“ Vladimira Anića.

Neizbrisiv je trag u hrvatskoj publicistici i izdavaštvu, povijesnoj nauci, novinarstvu i filmu, ali i politici ostavio Slavko Goldstein (1928.-2017.). Nemjerljive su zasluge toga čovjeka i u leksikografiji. Upravo je njegovo izdavačko poduzeće Novi liber 1991. godine objavilo kapitalno djelo jezikoslovca i leksikografa Vladimira Anića (1930.-2000.) Rječnik hrvatskoga jezika.

O značaju tog pothvata dovoljno govori činjenica da je Anićev Rječnik prvi koji je priređen nakon 90 godina od Rječnika Franje Ivekovića i Ivana Broza izdanog 1901. godine. Kolika je bila potreba za njim govori nam podatak da je imao 20.000 pretplatnika, da je tiskan u 35.000 primjeraka, te imao tri izdanja. Taj Rječnik predstavlja životno djelo Vladimira Anića na kojem je radio više od 20 godina.

Toplo preporučam profesorici Dubravki Šuici da pođe u tinel i s police uzme Rječnik Vladimira Anića ( ne mogu vjerovati da ga tamo nema, te otvori 22. stranicu i pročita što piše pod pojmom Banije, a što pod pojmom banovine. „Banija“ je naziv određenog područja Hrvatske i piše se velikim početnim slovom, za razliku od „banovine“ koja može biti bilo koja upravna oblast kojom upravlja ban, te se piše početnim malim slovom.

To bi trebalo pomoći potpredsjednici Europske komisije i povjerenici za demokraciju i demografiju, profesorici Dubravki Šuici, te joj odagnati nepotreban strah od riječi „Banija“, koja je trebala navodno poslužiti u „lingvističkom“ državnom udaru i svrgavanju HDZ-a s vlasti.

Da je Banovina uvedena u igru s namjerom da odagna iz jezičnog prostora politički HDZ-u nepodobnu Baniju, svakome je u Hrvatskoj jasno. A to da je politika duboko zakoračila u područje jezika najbolje ilustrira činjenica da se novinari i spikeri s HTV-a služe isključivo izrazom Banovina, dok primjerice na TV N1 Hrvatska novinari se gotovo podjednako koriste s oba naziva.

Zašto te jezične slobode nema i na Hrvatskoj televiziji ?

 

Ploče, 13.1.2021.

 

VEDRAN SRŠEN