Tjedan antifašizma na Rabu, Rab (12.-18. travnja 2015.) PDF Ispis E-mail

Udruga antifašista Raba, uz potporu Saveza antifašističkih boraca i antifašista RH organizira

TJEDAN ANTIFAŠIZMA NA RABU, uz sljedeći program

12. 04. – Nedjelja –

- u 10.00 sati Polaganje vijenaca na Spomenik NOB u Parku Boškopini -

- u 10,30 polaganje vijenaca u Kamporu -

- u 13,00 druženje u Loparu s prijateljima iz Slovenije

 

15. 04. – Srijeda - 11.00 sati – Sat Povijesti na Polju sjećanja i Groblju Kampor

16. o4. – Četvrtak – u 12,00 sati – Kino predstava za učenike u kinu Rab

17. 04. – Petak – u 12,00 sati - Razgovor učenika u školi s Rabljaninom o Logoru Kampor

18. 04. – Subota – 10.00 sati – Okrugli stol «Baština Antifašizma» u hotelu Padova

Okrugli stol „Baština antifašizma Rab-2015“

Tema: Antifašizam danas

Ove godine obilježit će se, diljem svijeta, sedamdeseta godišnjica pobjede nad fašizmom i nacizmom. Rab je oslobođen 12. travnja 1945. i zato će se od 12. do 18. travnja u tradicionalnom Tjednu antifašizma u Rabu održati niz manifestacija koje će završiti u subotu 18. travnja s Okruglim stolom Baština antifašizma na kome je ovogodišnja tema Antifašizam danas, ili kako je do danas preživio nacifašizam.

Zašto Okrugli stol o antifašizmu na Rabu? Zato što su Rabljani među prvima osjetili fašističko divljanje, najprije 1920. D´Annunzijevih ardita, a od 1941. do 1943. Mussolinijevih fašista. Ovi zadnji ostavili su za sobom više tisuća umorenih interniranih Hrvata, Slovenaca, Židova i drugih u najstrašnijem talijanskom fašističkom logoru Kampor i na kraju njemačkih nacista koji su ubijali i odvodili domaće stanovništvo u logore smrti. Rezultat fašističkog i nacističkog divljanja u Drugom svjetskom ratu je preko 210 poginulih Rabljana i preko 4.000 logoraša u logoru Kampor (poznato 1.490).

Danas, kao da nam gore navedeno nije pouka, jer se ponovno oživljava fašistička mržnja prema drugima i drugačijima. To se vidi na stadionima, na društvenim mrežama, u tiskovinama i sve pod zajedničkim nazivnikom tobožnje demokracije. Ali, to je zapravo buđenje ''ognjištarskog'' nacionalističkog bulažnjenja što ulazi i u školske kurikulume, a onda i u udžbenike. Vjerojatno zato jer neki antifašizam poimaju samo kao socijalističku tekovinu, a ne i pokret za ljudska prava, dok ustaštvo sve više postaje nacionalni, a ne i fašistički pokret. I jedan i drugi stav stvoreni su na sukobima ideja koje nisu pomirljive pa još opstoje ''dvije Hrvatske'' na čemu se ne može graditi zajedništvo koje nužno trebamo. Poticanjem sukoba činimo nepravdu nama samima. I zato će rasprava o antifašizmu kao svjetskom pokretu za ljudska prava i toleranciju obogatiti spoznaju o stvaranju slobodnog civilnog društva sa socijalnom dimenzijom.

Antifašizam smo do sad promicali na tri načina: komemorativno ili slavljenički obilježavanjem datuma iz povijesti (najčešće NOB-a), kritičkim odnosom o prošlosti i sadašnjosti ili aktivistički u javnom životu. Osim ova tri načina promicanja antifašizma na Okruglom stolu treba raspraviti i o suvremenijim načinima antifašističkog djelovanja. Npr. je li antifašizam samo rat protiv fašista i fašizma (nacizma) zbog njegove neracionalne mržnje prema drugim i drugačijim ljudima ili je to podrška vladavini prava, kao suprotnost diktatorskoj racionalizaciji pseudosocijalnih pojmova i moralno stajalište svakog pojedinca kako bi zaštitio vlastitu subjektivnost, slobodu i sigurnost. Ali, političko i ekonomsko nasilje neće prestati sve dok ne prestanemo biti njegovi uplašeni promatrači koji neće kopirati prošlost već njeno dobro planirati u budućnost.

Sudjelovanje na Okruglom stolu potvrdili su, među ostalima,Stipe Mesić, ex predsjednik i počasni predsjednik SABA RH, Jakić Tomislav, novinar, prof.dr.sc. Aleksandar Jakir, Zdravko Zima, književnik, Zlatko Dizdarević, novinar, Milan Rakovac, pisac i novinar, mr.sc. Drago Pilsel, novinar i pisac, prof.dr.sc. Dragan Markovina, dr.sc. Vanja Seršić, moderator, mons.doc.dr.sc. Leonardo Beg, Ivo Barić, prof. koordinator.