Izdavačka djelatnost


Većeslav Holjevac - graditelj, vizionar, ratnik PDF Print E-mail
Uskoro će se navršiti trideset i šest godina od smrti Većeslava-Vece Holjevca. Pitam se, znaju li danas četrdesetogodišnjaci, tridesetogodišnjaci, ili oni kojima je tek dvadeset godina, tko je bio Veco Holjevac, što je on učinio za Grad u kojemu oni danas žive? Pitam se, da li na satu povijesti u školama ovoga Grada spominju njegovo ime? Da li na fakultetima studenti i profesori znaju, koliko je taj čovjek uložio napora i kolike je prepreke prevladao da bi se izgradila nova zdanja njihovih učilišta?
 
Nemamo anketa, ni radova koji bi nam egzaktno odgovorili na ova pitanja. Do sada nije sustavno sabrana ni objavljena grada iz tog razdoblja, osim petnaestak, dvadesetak članaka ili kraćih osvrta na stranicama dnevnih novina. Uz njih usamljeno stoji studiozni rad Slavka Goldsteina, objavljen 1970. godine na deset stranica u časopisu "Kritika" pod naslovom Nacrt za Većinu biografiju, otvorivši dublji uvid u kreativnu misao i djelo toga osebujnog čovjeka. Sve to zajedno je premalo da bi rasvijetlilo put i djelo jednog od najsposobnijih i najzaslužnijih predsjednika, odnosno gradonačelnika Zagreba u 20. stoljeću.
Read more...
 
Maratonac s Psunja - Glišo Savić PDF Print E-mail
Priča o maratoncu sa Psunja nije obična kronika događaja o kojima se u njoj govori, nije ni biografija glavnog junaka. Ona je prije svega priča o ljudima u ratu. Glavni junak priče aktivni je sudionik Drugog svjetskog rata. Antifašist. Partizan. Poslije najdužeg razdoblja mira na ovim prostorima, kad se već mislilo da je era ratova zauvijek ostala za nama, njemu se dogodio ponovni rat. U njemu ga je, sad već u poodmaklim godinama, zadesila uloga žrtve. Dva rata "po glavi stanovnika" službeni je "prosjek" s kojim kod nas završava 20. stoljeće. Običan smrtnik od toga nije mogao pobjeći, pa ni naš junak nije mogao biti izuzetkom. Na sreću ili nesreću, sve ono kroza što je morao proći da bi "uhvatio" taj prosjek nije se moralo dogoditi baš njemu; moglo se dogoditi bilo kome drugome, pa i svakome od nas.
 
I još nešto: za razliku od svoga velikoga prethodnika, Grka Fidipida, maratonac sa Psunja je svoju životnu trku završio u krevetu, okružen svojim najdražima. Tako se ispostavilo da je bio u pravu kad je tvrdio da se "valjda u međuvremenu nešto i promijenilo".
Read more...
 
Rušenje antifašističkih spomenika u Hrvatskoj 1990. - 2000. PDF Print E-mail
Nakon pobjede nad fašizmom i oslobođenja 1945. godine preživjeli antifašisti su smatrali svojom dužnošću da i putem različitih spomen obilježja sačuvaju sjećanje na one koji su pali za slobodu.
 
U razdoblju od 1945-1990. u gradovima i selima širom Hrvatske podignuto je oko 6.000 spomen obilježja mladićima i djevojkama, antifašističkim borcima i organizatorima ustanka koji su pokošeni u teškoj antifašističkoj borbi kao i onima koje su nevine, po poljima ili na pragu njihovih domova, u logorima, zatvorima i zbjegovima poubijali fašisti.
 
Graditelji spomenika, bista, ploča i spomen kosturnica stvarali su spomenik slobodi gradova i sela Hrvatske, slobodi i pravu mladosti na život, slobodi čovjeka na rad i stvaralaštvo u miru. Nema ni jednog jedinog spomen obilježja na kojem nije uklesana riječ sloboda. I to ne samo rukom i dlijetom velikih majstora kulture, nego i nezgrapnim rukama seljaka, radnika i ribara.
Read more...
 
<< Start < Prev 1 2 3 4 5 6 Next > End >>

Page 6 of 6