Savez antifašističkih boraca i antifašista RH

U jeku najžešćih borbi protiv okupatora, u Rujevcu na Baniji je, u studenom 1943. započela s radom partizanska gimnazija sa 159 boraca koji su zamijenili puške knjigama

U vrijeme održavanja konferencije za medije u organizaciji Javne ustanove Spomen područja Jasenovac, sazvane zbog novog vala historijsikog revizionizma, Hrvatska radio televizija u emisiji „Dobro jutro Hrvatska“ daje prostor nositeljima ideja koje razaraju ovu zemlju

PREDMET: Reagiranje - Ispravak

U Vašem cijenjenom tisku „SD“ od 31.10. i 01.11.2018., na str. 2. u rubrici „Dalmacija nekada…“ je objavljen sadržaj u kojem se navodi: „… da je u Lovreću 22. srpnja 1943. počinjen pokolj – zločin kojeg su počinili pripadnici nekoliko stotina talijana iz divizije „Bergamo“ sa stotinjak kninskih četnika popa Đujića te oko stotinu nijemaca s kojima su bili i vojvođanski srbi (folksdojčerske divizije Prinz Eugena) … a završilo…, četnici, fašisti i SS-ovci spalili su civile u kući Mate Frankića, to njih 22.“

S obzirom, da napisano ne odgovara stvarnosti, o tom strašnom događaju, molimo Uredništvo da objavi ovo reagiranje – ispravak.

Dakle, dana 22.07.1943. u rajonu Lovreća, Imotska krajina, neprijateljske oružane snage, koje su činile talijanski, njemački i ustaško-domobranski pripadnici poduzeli su oružanu akciju da unište štabove i jedinice Cetinskog partizanskog odreda kojeg su činili pripadnici Mosorskog partizanskog bataljuna i Sinjskog partizanskog bataljuna. Oružana neprijateljska akcija je bila dio ili sastavnica talijanske operacije pod nazivom „Biokovo-Mosor“ koja je angažirala oko 15.000 neprijateljskih vojnika u cilju potpunog uništenja NOP-a i partizanskih štabova i jedinica.

Na području Ratnog kotara Metković, od početka okupacije do kapitulacije fašističke Italije, nije bilo mjesta – naselja, gdje nisu združene oružane snage talijanske, ustaško-domobranske i četničke iza sebe ostavili zločine nad civilnim stanovništvom i popaljene stambene i druge objekte, te pljačku dobara, svega onog, što se moglo ponijeti sa sobom. Među počinjenim zločinima, koja su bila strava i užas, najmonstruozniji je bio događaj: klanje pravoslavnog življa s područja Hercegovine, u vremenu od 26. – 29. lipnja 1941. kod Opuzena, područje zvano Pod Topolom od ruku krvoločnih tzv „divljih ustaša“ iz Hercegovine i četničko klanje i strijeljanje pripadnika NOP-a na priobalnom području, mjesta Komarna i Duboka, u organizaciji i usmjeravanju talijanskih OS, 15.studenog 1942. Osim,  što im je pošlo za rukom da ubiju nekolicinu, većina pripadnika NOP-a je uspjela spasiti živu glavu.