Savez antifašističkih boraca i antifašista RH

U noći sa petka na subotu dana 16. odnosno 17.11.2012. nepoznati počinitelj ili više njih su u parku Boškopini na mjestu gdje se nalazi kompleks spomenika podignutih u spomen na poginule Rabljane, borce antifašiste u II. svjetskom ratu i poginule sudionike Domovinskog rata, izvršili akt kojim su počinili naprijed navedena kaznena djela, na način da su spomenik poginulim Rabljanima borcima antifašistima u II. svjetskom ratu, omotali od vrha do dna u najlonsku ceradu koja se upotrebljava u graditeljstvu i na taj način zaklonili spomenik koji u naravi predstavlja lik partizana.

Poštovani mons. Puljić, obavještavamo Vas da je Izvršni odbor Predsjedništva Saveza antifašističkih boraca i antifašista RH, na sjednici što je održana 27. studenoga 2012., raspravljao o inicijativi Saveza antifašista Istarske županije da se Hrvatskoj biskupskoj konferenciji uputi pismo u povodu javne tribine što ju je Savez 19. listopada 2012. organizirao o knjizi dr. Josipa Jurčevića Prikrivena stratišta i grobišta jugoslavenskih komunističkih zločina.

Izvršni odbor podržao je inicijativu Saveza antifašista Istarske županije, što Vam je dostavljamo u privitku, uz prijedlog za suradnjom Hrvatske biskupske konferencije i Saveza antifašističkih boraca i antifašista RH.

Poštovani, iz referata kojeg smo upravo čuli razvidan je ratni put Prvog korpusa NOV Hrvatske od njegovog osnivanja do završnih borbi na samom kraju II. sv. rata. Iznesene povijesne činjenice su dojmljive i čine nas ponosnima na sve pripadnike ovog korpusa, čine nas ponosnima na njegov ratni put i na njegov doprinos pobjedi NOV Hrvatske u II. svj. ratu. Sve izneseno izaziva respekt i divljenje prema učinjenom i u nas antifašista ali i u većini ostalih uz osjećaj zahvalnosti za požrtvovnost i hrabrost i pijetet za poginule. Ima, međutim, i onih koji uporno unatoč jasnim povijesnim činjenicama antifašističku borbu i antifašizam žele gledati i tumačiti posve neutemeljeno. Zbog toga se i u ovakvim prigodama moramo s odnosom prema antifašizmu.

U Berlinu se danas, 67 godina nakon završetka Drugog svjetskog rata, konačno otkriva spomenik Sintima i Romima, žrtvama nacističkog režima. Svečanosti će nazočit i kancelarka Angela Merkel i predsjednik Joachim Gauck

"Sada, kada se spomenik otkrije, tragično je što će to doživjeti samo mali broj preživjelih,“, izjavio je Silvio Peritore, član uprave Središnjeg vijeća njemačkih Sinta i Roma. Njemačkoj je trebalo puno vremena, mnogi smatraju i previše vremena da i na ovakav način prizna genocid nad ovom manjinom tijekom vladavine nacista. „Primjerice, Franz Rosenbach bio je radnik na prisilnom radu, preživio je Auschwitz i obilazio je kasnije njemačke škole pričajući što je sve preživio. Ovaj 85-godišnjak bio je veliki zagovornik podizanja spomenika ubijenim Sinitima i Romima u Njemačkoj, ali sada je na samrti“, tužno dodaje Peritore.

"U mnogim Memorijalnim centrima je genocid nad Sintima i Romima bio samo jedna povijesna fusnota u okviru Holokausta nad židovima. I znanost je to djelomično prespavala, a dijelomično svjesno potiskivala genocid", dodaje Peritore. On kaže kako nije riječ o uspoređivanju broja žrtava - 6 milijuna ubijenih židova i pola milijuna ubijenih Sinta i Roma. Otkrivanje spomenika u Berlinu zapravo predstavlja priznanje žrtavama, to je, kaže on, odgovornost povijesti kao rezultat Holokausta.