Umro je Milutin Baltić - prvoborac NOB-a i zadnji živući narodni heroj iz Hrvatske Ispis

Milutin Baltić, narodni heroj i jedan od organizatora Narodnooslobodilačke borbe Hrvatske, preminuo je jučer u 93. godini života. Baltić je bio posljednji živi narodni heroj u Hrvatskoj. Iza sebe je ostavio sina Vladimira i kćeri Jasnu, Ivanu i Zoranu.Posljednji ispraćaj bit će na Mirogoju, u Grobnici narodnih heroja uz vojne počasti, u srijedu, 30. listopada u 15.50 sati. Komemoracija će se održati isti dan u 14 sati u velikoj dvorani SABA-e RH u Pavla Hatza 16 u Zagrebu.

Milutin Baltić rođen je 2. prosinca 1920. godine u Donjem Selištu, kod Gline. Osnovnu školu je završio u rodnom mjestu, a dva razreda gimnazije u Glini. Strojobravraski zanat je izučio u Zagrebu.

U revolucionarni omladinski pokret uključio se 1936, a u URSSJ 1938. kao metalski radnik u Zagrebu i Karlovcu. Član SKOJ-a postaje 1938, a član Komunističke partije Jugoslavije lipnja 1940. godine. Bio je član Mjesnog komiteta SKOJ-a za Zagreb i član Pokrajinskog komiteta SKOJ-a za Hrvatsku. Bio je delegat SKOJ-a na Petoj zemaljskoj konferenciji KPJ. Istakao se u nizu sindikalnih akcija, zbog čega je bio hapšen i proganjan.

Poslije okupacije Kraljevine Jugoslavije, travnja 1941, odlukom CK KP Hrvatske je upućen na rad u Baniju i Kordun, gdje je bio jedan od organizatora ustanka i revolucije.

Bio je predstavnik Kotarskog komiteta Gline na sastanku koji je održan 19. srpnja 1941. godine, u šumi Abez kraj Vrginmosta, gdje je, uz prisustvo Rade Končara i Josipa Kraša, donesena odluka o podizanju ustanka na Baniji i Kordunu. Tada je i donijeta odluka da oružane akcije u Baniji počnu 23. srpnja. Učestvovao je i u organizovanju prvih partizanskih jedinica u Baniji. Obišao je cijelo područje Korduna i Banije, usmjeravao rad skojevskih organizacija i učestvovao u borbama partizanskih jedinica.

U siječnju 1942. godine, rukovodio je desetodnevnim partijskim kursevima, a početkom veljače, po odluci Okružnog komiteta KPH za Karlovac, odlazi s Korduna u Drežnicu, da pomogne drežničkim komunistima. Listopada 1942. godine, odlazi po zadatku u okupirani Zagreb, gdje postaje rukovodilac Povjerenstva Pokrajinskog komiteta SKOJ-a za Hrvatsku. Radio je u vrlo teškim ilegalnim uvjetima sa skojevskom organizacijom Zagreba i sjeverne Hrvatske. Godine 1943, je postao član Povjerenstva CK KPH za sjevernu Hrvatsku i Zagreb. Na dužnosti sekretara Pokrajinskog komiteta SKOJ-a za Hrvatsku neumorno je radio na jačanju i širenju skojevskih organizacija do kraja rata.

Poslije rata, Baltić je bio sekretar Gradskog komiteta Narodne omladine Beograda, član Centralnog komiteta Narodne omladine Jugoslavije, ministar za rad vlade NR Hrvatske, organizacioni sekretar Gradskog komiteta SK Zagreb, član Izvršnog vijeća Sabora, državni sekretar za robni promet Hrvatske, predsjednik odbora za privredu i potpredsjednik Vijeća Saveza sindikata Hrvatske, član CK KPH i CK SKJ, član Predsjedništva vijeća Saveza sindikata Jugoslavije i predsjednik komisije za društveno-ekonomske odnose, razvoj privrednog sistema i dugoročnu ekonomsku politiku Predsjedništva CK SKJ.

Od 1983. do 1984. obavljao je dužnost predsjednika Predsjedništva Socijalističke Republike Hrvatske.

Nosilac je Partizanske spomenice 1941. i drugih jugoslavenskih odlikovanja. Ordenom narodnog heroja odlikovan je 29. studenog 1953. godine