70. obljetnica proboja logoraša iz Jasenovca Ispis

Ustaški logor Jasenovac osnovan je u Drugom svjetskom ratu kao mjesto zatočenja, prisilnog rada i likvidacija Srba, Roma, Židova, ali i Hrvata. Minimalni broj žrtava, utvrđenih imenom i prezimenom, jest 83.145, od kojih je 20.101 bilo dijete do četrnaest godina. Od 1073 logoraša, koliko ih je 22. travnja 1945. bilo u logoru, u proboj ih je krenulo 600, a preživio je samo stotinjak. Preostalih 473, koji nisu krenuli u proboj, ubijeni su.

Istog dana 1945. počeo je i proboj zatočenika Kožare, dijela logora u mjestu Jasenovcu. Od 167 zatočenika, preživjelo je njih jedanaestero.

Kolonom sjećanja od Memorijalnog muzeja do spomenika "Cvijet" u Spomen području Jasenovac u nedjelju, 27. Travnja bilježena je 70. obljetnice proboja logoraša iz ustaškog koncentracijskog logora Jasenovac, u kojem je u 1.337 dana njegova postojanja ubijeno više od 83 tisuće osoba.

Uz preživjele logoraše, komemoraciji su bili nazočni predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko i predsjednik Vlade Zoran Milanović, koji su održali prigodne govore, zatim prva potpredsjednica Vlade ministrica Vesna Pusić, te ministri Berislav Šipuš, Orsat Miljenić i Tihomir Jakovina. Komemoraciji su bili nazočni i izaslanstvo Grada Zagreba predvođeno gradonačelnikom Milanom Bandićem, predstavnici diplomatskog zbora, crkvenih zajednica, nacionalnih manjina, antifašističkih udruga, gosti iz drugih dijelova Hrvatske i inozemstva.

Na komemoraciji je predsjednica Savjeta Spomen područja Jasenovac Nataša Mataušić potsjetila na proboj zatočelika Logora. - Svaka stopa ove livade danas vrišti - ne zaboravi kako se to nikad ne bi ponovilo, naglasila je Mataušić.

Potom se nazočnima obratio Franjo Habulin, predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista RH. - Okupili smo se na mjestu neviđenog zločina - rekao je Franjo Habulin, te dodao da su logoraši bili krivi "jer su bili drugačiji". - Tekovine i vrijednosti antifašističke borbe aktualne su i danas - kazao je Habulin te dodao da se danas nad Hrvatskom nadvija "bauk fašizacije". - Ne možemo prihvatiti Bleiburg kao mjesto odavanja počasti nevinim žrtvama - rekao je Habulin i kazao da je među žrtvama Bleiburga bilo onih koji su odgovorni za žrtve Jasenovca.

U ime stradalih naroda govor je održao predsjednik Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac. - Znamo li mi današnji i ovdašnji što je nacifašizam. Znamo li mu reći ne. Znaju li i mogu li znati učenici osnovnih škola da je ovdje postojao dječji logor u kojem je usmrćeno 20 tisuća djece i znaju li za druge logore - rekao je Pupovac i upozorio da neki predstavnici pravosuđa i političari danas ne vide ništa sporno u stadionskom skandiranju 'Za dom spremni' te dodao da danas neki političari zločine NDH prebacuju "na sile osovine".

- Zapitajmo se danas i ovdje može li naše društvo prepoznati znakove narastanja atmosfere fašizacije. Hoćemo li smoći snage da prozovemo ove koji proizvode strah i promoviraju netoleranciju - rekao je Pupovac koji je zaključio govor riječima "neka je slava martirima jasenovačkim".

Izaslanik predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović Branko Lustig pozdravio je nazočne u ime predsjednice. - Obraćam vam se kao broj A3317. To je moj broj iz logora Auschwitz koji sam nosio dvije godine i uspio sam se vratiti - kazao je Lustig te dodao da su njegova djeda i cijelu obitelj odveli u Jasenovac gdje je i ubijen.

- 70 godina nakon toga zločina ljudi jednostavno prelaze preko toga - rekao je Lustig te ispričao da su u 2. svjetskom ratu Nijemci molili ustaše da budu blaži prema ljudima jer zbog okrutnosti bježe u partizane. - Ne može se kazati da nije bilo fašizma, ustaša i zločina jer su ljude klali na svakom koraku - rekao je Lustig i dodao da su "prema zvjerima bili milosrdniji nego prema ljudima". - Želim si film koji bi prikazao kako je bilo na Balkanu, a bilo je strašno - zaključio je Lustig i dodao da treba govoriti o zvjerstvima koja su se ovdje događala.

Premijer Zoran Milanović je poručio kako hrvatski Ustav govori da su temelji hrvatske suverenosti u razdoblju Drugog svjetskog rata izraženi nasuprot proglašenju NDH, pozvavši sve one kojima to nije jasno da se javno zauzmu za unošenje NDH u Ustav.

- Govorim ovdje peti put i nije lako. Moramo otvoreno govoriti o svemu što nije dobro, rekao je Milanović.

Pročitao je uvod iz hrvatskog Ustava da bi, kako je rekao, neke stvari u najboljoj namjeri učinio jasnijima i 'skinuo možda i osjećaj krivnje i frustracije s nekih koji ne razumiju ili ne žele razumjeti': "Izražavajući tisućljetnu nacionalnu samobitnost i državnu opstojnost hrvatskog naroda, potvrđenu slijedom ukupnog povijesnog zbivanja u različitim državnim obličjima, te održanjem i razvitkom državotvorne misli u povijesnom pravu hrvatskog naroda na punu državnu suverenost, što se očitovalo u uspostavi temelja državne suverenosti u razdoblju Drugog svjetskog rata u odlukama ZAVNOH-a izraženoj nasuprot proglašenju NDH 1941. godine...'

- Ako ovo nije jasno svakom Hrvatu i građaninu Hrvatske, svakom političaru, onda neka se, molim lijepo, demokratskim sredstvima izvoli zalagati za nijekanje ovoga i za promjenu hrvatskog Ustava i unošenje u hrvatski Ustav Nezavisne Države Hrvatske. Ali, takvog junaka ja još čuo nisam i čekam da izađe i kaže ako to zaista misli, a u međuvremenu ja ću ponoviti ovo - za mene je u Drugom svjetskom ratu postojala smao jedna hrvatska vojska, to su bili hrvatski partizani i partizani Hrvatske, poručio je.

Milanović je kazao kako njegovi preci, kada su 1941. u Dalmaciji odlazili u partizane, nisu znali tko je načelu tog pokreta, već su išli kao patrioti i borci za slobodu, 'protiv porobljenja svoje dalmatinske i hrvatske braće, za zaštitu Srba nad kojima je provođen zulum.'

Milanović je rekao i kako nije još vidio takvu razinu banalnosti tog zla u hrvatskom narodu tijekom Drugog svjetskog rata, neshvaćanje činjenice da su "zločinci došli iz inozemstva i jednu povijesnu želju i težnju hrvatskog naroda tako brutalno zloupotrijebili i silovali, a s druge strane je bio hrvatski narod".

- I kada političar, kada javno odgovorna osoba koju je birao hrvatski politički narod, kaže da je veličanstvena atmosfera na stadionu na kojem se skandiralo, odnosno urlalo 'Za dom spremni', onda je bolje da to prešuti ili da hladno i dostojanstveno ode s tog stadiona. To nije veličanstvena atmosfera, to je tužna atmosfera, to je turobna atmosfera. Volim Hrvatsku i volim da pobijedi 10:0, ali ne na takav način, ne po svaku cijenu, ne država po svaku cijenu. Ova država! Ova Hrvatska! Živio hrvatski antifašizam, živjela moderna i humana Hrvatska, poručio je Milanović..

- Ovdje se prisjećamo da su nacistički i fašistički režimi počinili najgori mogući zločin, a to je izdaja čovjeka i čovječanstva - kazao je predsjednik Sabora Josip Leko te dodao da "ovaj logor smrti, poručuje da se suprotstavimo politici mržnje".

- Ni današnji svijet nije lišen zla mržnje. Nužna je borba protiv diskriminacije - kazao je Leko te poručio da nisu "potpuno poražene ideje nacizma i fašizma". - Ne smijemo dopustiti da žrtve ustaškog režima budu zaboravljene ili da netko pokuša negirati ustaške zločine - rekao je predsjednik Sabora te poručio da današnja demokratska Hrvatska ne želi biti sljednica NDH-a - poručio je Leko.