Obljetnica prvog spontanog zbijega naroda Dalmacije Ispis
Srijeda, 18 Prosinac 2013 11:58

Nakon kapitulacije Italije u rujnu 1943., NOP u Dalmaciji bitno je ojačao dolaskom desetina tisuća novih boraca u partizansku vojsku. Njemački okupator s jakim snagama, iz tri glavna pravca, prisilili su NOV Hrvatske u Dalmaciji na povlačenje, na otoke. Do kraja studenog, njemački okupator s kvislinzima zauzeo je obalu, a do siječnja 1944. i otoke. U takvoj dramatičnoj situaciji, kada se je NOVH povlačila na otoke, spontano s njima je krenuo narod, pretežito s područja Zabiokovlja i Podbiokovlja, da bi izbjegli masakr neprijateljskih snaga. Povlačenje naroda, prema slobodnim otocima, teklo je u suradnji s narodnom vlasti i jedinicama partizanskih brigada.

Početkom studenog 1943., na Korčulu i Lastovu bilo je oko 3.000 tisuće u zbjegu, dok je na sredenjodalmatinskim otocima, sredinom prosinca bilo ih oko 15.000 tisuća. Otok Hvar, između Jelse i Starog-Grada, postaje najveće prihvatilište zbjega, a mjesto Vrbovska formiran je Centar Odbor za zbjeg, radi organiziranog zbrinjavanja i evakuacije zbjega prema Visu.

Na Božićni dan, 25.12.1943.g., krenuo je zbjeg prema Visu, a već 30.12.1943. iz Komiže je otišla za Italiju prva grupa od 2.600 izbjeglica s dva naša i jednim engleskim brodom.

Do konca siječnja 1944. prebačen je u Italiju najveći broj izbjeglica iz Dalmacije (16.850 osoba). Ovom dijelu zbjega s Biokovsko-neretljanskog područja i srednjodalmatinskih otoka priključuje se i zbjeg iz Splita i okolice, a nešto kasnije i zbjeg iz sjeverne Dalmacije i Zagore.

O cjelokupnom zbjegu naroda Dalmacije u Italiju i Afriku, s početka 2014.g. bit će organizirana svečanost s komemoracijom, najvažniji događaj u spašavanju naroda od neprijateljskog masovnog pogubljenja.

Zbjeg naroda Dalmacije nije bio običan zbjeg. On je bio naš partizanski, jer je narod u zbjegu bio sastavni dio NOB-e. Takav status je definiran u Sporazumu između VŠ NOVJ-e i Saveznika, u kojem, između ostalog, stoji: „Sve izbjeglice u jugoslavenskom zbjegu imaju se smatrati aktivnim pristalicama maršala Tita i uživaju sva prava savezničkih jugoslavenskih partizana…“.

Predsjednik:

Krešimir Sršen, prof.