Dan antifašističke borbe Print
Friday, 22 June 2012 21:48
U šumi Brezovici pokraj Siska svečano se obilježava Dan antifašističke borbe i 67. obljetnica pobjede nad fašizmom. Središnja svečanost počela je kod spomenika Prvom partizanskom odredu, gdje su predstavnici hrvatskoga državnog vrha, predsjednik Ivo Josipović, premijer Zoran Milanović te potpredsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko položili vijence i zapalili svijeće. u U ime Oružanih snaga Republike Hrvatske vijenac je položio zamjenik načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga RH general pukovnik Slavko Barić.
 
Pokrovitelj svečanosti u Brezovici je Hrvatski sabor, a u ime Saveza antifašističkih boraca i antifašista (SABA), organizatora svečanosti, nazočne je pozdravio predsjednik Saveza Ratko Maričić. Zatim su se okupljenima obratili predsjednik Srpskoga narodnog vijeća i saborski zastupnik srpske nacionalne manjine Milorad Pupovac (SDSS), županica sisačko-moslavačka Marina Lovrić Merzel, potpredsjednik Sabora Leko, premijer Milanović i predsjednik Josipović.
 
Antifašizam predstavlja okupljanje i otpor nehumanim idejama. Motivi su bili duboko ljudski – otpor zlu. Ne smijemo odustajati od pokreta koji brani slobodu i pravo na posebnost, rekao je premijer Milanović.
 
Predsjednik Josipović uručio je odlikovanja za osobit doprinos antifašističkim temeljima Republike Hrvatske u prigodi 71. obljetnice ustanka naroda Hrvatske i 67. obljetnice pobjede nad fašizmom. To je dan kada je Hrvatska rekla NE svjetskom zlu - fašizmu i nacizmu, koji su na žalost imali saveznike i kod nas u ustašama i četnicima: dan kada svojim djedovima i očevima odajemo priznanje na hrabrosti i domoljublju, istaknuo je Josipović.
 
Dan antifašističke borbe obilježava se u Hrvatskoj 22. lipnja, u spomen na osnutak prve naoružane antifašističke postrojbe u Hrvatskoj i okupiranoj Europi u Drugom svjetskom ratu - Prvoga sisačkog partizanskog odreda. Osnovan je upravo u šumi Brezovici na taj datum 1941., a ove se godine slavi 70. obljetnica osnutka te postrojbe.
 
Nacistička je Njemačka toga jutra napala Sovjetski Savez u akciji kodnog naziva Operacija Barbarossa. Time je poništen Ribbentrop-Molotov pakt o nenapadanju između te dvije sile. Zbog novonastalih okolnosti, pripadnici Komunističke partije u Sisku našli su se u opasnosti pa su se iz grada povukli u okolicu, najprije u selo Žabno, a zatim u Brezovicu. Ondje su osnovali odred, koji je od prvih dana postojanja izvodio diverzije, osobito na željeznici.
 
Odred je tada imao 77 boraca, a predvodili su ih zapovjednik Vlado Janjić Capo i komesar Marijan Cvetković. Njegov je pripadnik bio i pokojni general Hrvatske vojske Janko Bobetko. Kako su u odredu većinom bili Hrvati, borili su se uglavnom na hrvatskom području, a završetak Drugoga svjetskog rata doživjelo je 38 boraca.
 
Osnutak sisačkog odreda označio je početak organizirane antifašističke borbe u Hrvatskoj, u kojoj je aktivno sudjelovalo više od 500.000 hrvatskih građana. U postrojbama Narodnooslobodilačke vojske (NOV) bilo je oko 230.000 boraca iz Hrvatske, a na njezinu teritoriju stvorene su 52 brigade, 17 divizija i pet, od ukupno 11 korpusa.
 
Izvor: hrt.hr