Nepoznati počinitelji unakazili su porukama mržnje i ustaškim znakovljem slavni antifašistički spomenik na brdu Spas iznad Knina, otkrila je u Saboru u srijedu 17. marta SDSS-ova zastupnica Anja Šimpraga. Na spomeniku su ostavljeni grafiti "Ubij Srbina", "Ustaše Knin", "Mrzin pandure" te ustaško slovo "U".

Savez antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske objavio je dva zanimljiva naslova koja su zbog epidemije koronavirusa prošla prilično nezapaženo.

PRISTUPANJE TROJNOM PAKTU

Vlastodršci Jugoslavije, u skladu sa svojom politikom fašizacije zemlje, te uvjereni da je pobjeda fašističkih sila već osigurana pristupii su 25. ožujka 1941. godine Trojnom paktu, izvršivši na taj način potpunu kapitulaciju Jugoslavije i predaju njezinih naroda na milost i nemilost fašističkim imperijalistima. CK KPJ objavio je proglas u kojem je taj vladin akt osudio kao nacionalnu izdaju. U Beogradu ali i drugim mjestima demonstracije ogorčenog naroda dosegle su vrhunac 27. ožujka

SPOMEN NA KARLOVAČKU BRIGADU

Polaganjem vijenaca podno spomenika palim borcima i žrtvama fašističkog terora i evociranjem sjećanja na borbeni put - obilježena 77. obljetnica te partizanske jedinice. Značajnu ulogu brigada je imala u borbama za oslobođenje šireg karlovačkog područja. Ratni put je završila ulaskom u Karlovac 6. svibnja 1945. godine

U rušenju feudalnih odnosa i apsolutizma nacionalna svijest je odigrala pozitivnu ulogu.

Kasnije nacionalizam postaje reakcionaran svojom agresivnošću prema drugima.

„Nacionalizam je strašan grijeh u odnosu na Božji lik u čovjeku. Onaj tko ne vidi brata u čovjeku druge nacionalnosti, on ne samo da nije kršćanin nego gubi i svoju vlastitu ljudsku dubinu“, riječi su kojima se kršćanski filozof Nikolaj Berdjajev obračunao sa nacionalizmom kao pojavom koja ne gaji samo ljubav prema svome, već tako često bude zloupotrebljena u mržnji prema drugome. Upravo smo mi ovdje, na ovim balkanskim prostorima svjedocima onoga što je proizvelo to zlo nacionalizma redovito završavajući u zločinima nad onima drugima. Kao što Tin kaže – „Svi smo mi isti u zloči“.

Bez obzira na nečiju političku orijentaciju, postoje povijesni događaji koji su značajni za sve antifašiste. Tu se ubrajaju Francuska revolucija 1789. godine, buržoaske revolucije u raznim europskim državama 1848. godine, ali i Pariška komuna 1871. godine.

Dvadesetak antifašista iz Karlovca i Ozlja, obilježilo je 6. marta 77. godišnjicu Karlovačke udarne brigade u mjestu njenog formiranja Svetičkom Hrašću kraj Ozlja. Prisutne su pozdravili predsjednik Udruženja karlovačkih antifašista Miroslav Delić, a potom i predsjednica Mjesnog odbora Svetičko Hrašće Ivana Žganjer. Obilježavanju su prisustvovali ozaljska gradonačelnica Gordana Lipšinić (nezavisna) te bivša gradonačelnica i sadašnja kandidatkinja Biserka Vranić (SDP). Prisustvovao je i Draško Latin, sin pokojnog Ive Latina, posljednjeg Predsjednika Predsjedništva Socijalističke Republike Hrvatske, porijeklom baš iz Svetičkog Hrašća.

Savez antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske objavio je dva zanimljiva naslova koja su zbog epidemije koronavirusa prošla prilično nezapaženo.

Donosimo tekst koji je 9. ožujka 2020. Savez antifašističkih boraca i antifašista RH uputio Općini Perušić, koja je zatražila suglasnost SABA RH za izmještanjem spomenika u Perušiću.