DAN MLADOSTI U KUMROVCU

U BREZOVICI - DVIJE SVEČANOSTI

Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske 22. lipnja primjereno će obilježiti Dan antifašističke borbe ali i 75. obljetnicu pobjede nad fašizmom u Hrvatskoj i u Europi

Književnik, partizanski borac i političar Vladimir Nazor rodio se 30. svibnja 1876. godine u Postirama na otoku Braču. Iako je završio studij botanike u Grazu, njegovo životno usmjerenje bila je književnost i prosvjetni rad. Kao srednjoškolski profesor radio je u Zadru, istarkim mjestima i Zagrebu. Bio je i upravitelj dječjeg doma u Crikvenici, nakon čega odlazi u mirovinu i seli se u Zagreb (1933.). U Zagrebu je dočekao početak Drugog svjetskog rata, a nakon razočarenja u NDH 1942. godine odlazi u partizane s pjesnikom Ivanom Goranom Kovačićem. O njegovom odlasku u partizane izvijestio je čak i Radio London. Tijekom rata počinje se baviti politikom te obnaša dužnost predsjednika ZAVNOH-a, a nakon završetka rata postaje predsjednik Hrvatskog sabora.

Dan državnosti Republike Hrvatske kojeg obilježavamo 30.5. po svom je sadržaju „lažni“ Dan državnosti. Nije to onaj istinski Dan državnosti kojega bi se trebalo obilježavati u Hrvatskoj. Od ove godine, ovih dana, ponovo ga svetkujemo 30.5. Tako je bilo sve do 2000. godine kada je koalicija Račan/Budiša preuzela vlast u Hrvatskoj nakon 10 godina vladavine HDZ-a, te obilježavanje Dana državnosti 2001. godine izmjestila na logičniji, prihvatljiviji i sadržajniji datum 25.6. dan kada je donijeta saborska odluka o hrvatskoj samostalnosti.

Otvoreno pismo Udruge antifašističkih boraca i antifašista Garešnica

Tekst pisma,koji donosimo u nastavku, upućeno je Ministarstv hrvastkih branitelja, Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, Gradu Garešnici, Koordinaciju braniteljskih udruga Garešnica, Bjelovarskom listu i Krugovalu Garešnica.

„Ustani bane Hrvatska te zove, zove,

Ustani bane Jelačiću“.

Stihovi su ovo pjesme koja se pjevala i čula uvijek kada je narodu bilo teško, sazivajući „uskrsnuće“ bana Jelačića (1801-1859), hrvatskog narodnog junaka. Hrvati i Mađari, dva bliska susjedna naroda, dijelila su sudbinu u više stoljeća zajedničkog života, ponekad međusobno i ratujući, ali isto tako su znali zajedno i udruženi boriti se protiv drugih. No u Austro-ugarskoj kao zajedničkoj državi, Mađari su uvijek bili iznad, a k tome Hrvatska kakvu poznajemo bila je podijeljena, Dalmacija je data na upravu Beču, a Hrvatska i Slavonija su bile pod upravom Budima i Pešte. Tako je s njima podijeljenima bilo lakše vladati, ali je istovremeno ta podijeljenost postavila ujedinjenje Hrvatske, Slavonije i Dalmacije kao osnov nacionalnog programa, a što će se oživotvoriti tek stvaranjem Jugoslavije. Koliko kod to bilo teško ćuti današnjim hrvatskim nacionalistima, upravo zahvaljujući pojavi i postojanju Jugoslavije ostvareno je hrvatsko narodno ujedinjenje. Bez Jugoslavije ujedinjenje Hrvatske, Slavonije i Dalmacije bilo bi i ostalo samo pusta neostvarena želja

POLAGANJEM vijenaca i paljenjem svijeća ispred spomenika Josipa Broza Tita u Kumrovcu delegacije Krapinsko-zagorske županije, Općine Kumrovec i Udruge Josip Broz Tito obilježile su u subotu Dan mladosti - radosti.

One year ago, the European Parliament was newly elected. For this, the anti-fascist forces all over Europe got involved in this political discussion with great commitment - not to vote for a certain party, but to make their demands clear. Because "the victory of the right-wing forces in the next European elections could destroy the unifying European project by condemning the continent to economic and social decline, to the gradual abolition of rights, to the deterioration of representative and participatory democracy". (Call of the FIR)

Bez obzira na to što će se dogoditi do kraja hrvatskog predsjedanja Evropskom unijom, ono će ostati ne samo zapamćeno, nego i označeno – kao žigom sramote – izjavom premijera na sjednici vlade, u četvrtak, 14. svibnja. Toga je dana, naime, predsjednik hrvatske vlade kao na pladnju ponudio krunski argument bilo onima koji priželjkuju da se Hrvatska totalno diskvalificira kao “punokrvna” članica Evropske unije, bilo onima koji se toga boje.